ZAGREB – Pored gotovo 30 milijardi kuna koje kroz doprinose i poreze iz proračuna odvoje za javno zdravstvo, u što su uključene i investicije, plaće i nabava lijekova, građani Hrvatske godišnje daju još oko deset milijardi kuna za brigu oko svoga zdravlja, što je dodatnih oko 2.300 kuna po stanovniku Hrvatske. Tvrdi to tajnik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Ivan Gabrilo, uz napomenu da su u tu brojku uključene usluge u privatnim poliklinikama ili u bolnici Magdalena, kupnja lijekova bez recepta, stomatološke usluge, ali i “crna praksa” u javnim bolnicama, a riječ je o uslugama pregleda koju specijalisti građanima obave u javnoj bolnici i naplate mimo računa.
– Riječ je o tome da upravo je ta crna praksa ono čega se privatnici najviše boje. Građani preglede obavljuju u javnim ustanovama, ali iza radnog vremena i za to primjerice plate 200 kuna, koje idu izravno liječniku, a ne idu privatniku kod kojega pregled, jer za njega izdaje račun, košta 300 kuna, tvrdi Gabrilo i dodaje da se od spomenutih deset milijardi kuna najmanje novca slilo u privatne poliklinike u kojima je ministar zdravstva Darko Milinović najavio zabranu rada ravnateljima, predstojnicima klinika i šefovima odjela.
Iako se tek čekaju završni računi za 2009. godinu, Gabrilo ističe da će oni pokazati da je broj i vrijednost zdravstvenih usluga u privatnim poliklinikama u padu, jer iz razgovora s članovima svoje udruge doznaje da im je promet pao i do 50 posto.
– Zbog recesije i krize usluge u privatnim poliklinikama u ovoj će godini pasti još više, procjenjuje Gabrilo te ističe da uz izdvajanje kroz zdravstvene doprinose, ali i ono što država daje iz ostalih poreza za investicije ili kupnju opreme te deset milijardi koje se troše mimo toga, građani Hrvatske izdvajaju veći udio u BDP-u od stanovnika u Europskoj uniji.
– U Europskoj uniji građani za zdravstvo izdvajaju osam posto BDP-a, a u Hrvatskoj se taj izdatak penje na ukupno 14 posto, no ipak smo nezadovoljni stanjem u zdravstvu, što znači da Hrvatska treba napraviti pravu reformu zdravstva kako bi se taj novac trošio učinkovitije. Rješenje nije udar na privatne poliklinike i zabrana rada u njima liječnicima koji rade i u javnim ustanovama, poručuje Gabrilo.
Porezne prijave građana ipak pokazuju da je barem do 2009. godine trend bio sve veće korištenje privatnih zdravstvenih usluga. Naime, prema podacima koje smo dobili od Porezne uprave, građanima je, kao porezna olakšica, u 2008. godini priznato više od 350 milijuna kuna zdravstvenih usluga u privatnom sektoru, što je za 22 posto više nego godinu dana ranije. Naime, u 2007. godini takvih je olakšica bilo ukupno 274 milijuna kuna. Riječ je samo o uslugama koje je Porezna uprava priznala kao olakšicu koja je ograničena iznosom od 12 tisuća kuna i za koje su građani priložili uredne račune.
Uz to, porastao je i broj građana koji su tražili olakšicu na osnovu privatnih zdartvstvenih usluga. Za 2007. godinu učinila je to 161 tisuća građana, a godinu dana kasnije njih gotovo deset tisuća više.
