ZADAR – Zadarski arhitekt Nikola Bašić ponovno je pobijedio na jednom spomeničkom natječaju. Ovog puta riječ je o natječaju za spomenik poginulim vatrogascima na Kornatu. Prosudbeno povjerenstvo Ministarstva kulture odlučilo je da je baš Bašićev rad niz nužno usklađenih kreativnih intervencija s ambijentalnim vrijednostima, sa svojstvima genius loci, jer je i žrtva poginulih vatrogasaca najuže vezana s karakterom terena, koji je pak, kako se kaže u propozicijama, amblematičan za hrvatski sredozemni prostor, a kao takav i dio nacionalnog parka.
– Najčešće se ne zna da je kornatski prostor nije prirodni, nego antropološki oblikovan prostor. Kornatski katastar je impresivnih razmjera i na prvi pogled zagonetne svrhovitosti. Doima se kao autentični land-art, ali je ta kornatska suhozidna mreža zapravo monumentalna metafora ljudskog truda, trpljenja i žrtve, ali nadasve neuništive nade, rekao je na početku razgovora Nikola Bašić.
Objašnjavajući samu spomeničku izvedbu, Bašić kaže da bi se na samom mjestu nesreće ugradili suhozidni križevi za šestoricu poginulih vatrogasaca. Točka križišta postavila bi se u dokumentirane koordinate. Znak križa za petoricu vatrogasaca koji su poginuli izvan mjesta nesreće postavio bi se, za razliku od sporadičnog položaja prethodnih, u pravilnu geometrijsku formaciju na sjeveroistočni dio lokaliteta. Križem izvan ove formacije bit će naznačeno mjesto na kojem je zatečen šesti vatrogasac koji je preminuo izvan mjesta nesreće. Tako postavljena spomenička intervencija u prostoru, zapravo je oblikovana kompozicija križnog puta. Križevi megalitskih dimenzija povezuju sva raspršena mjesta stradavanja u memorijalni prostor, svojevrsnu kornatsku nekropolu.
– Kornatska tragedija proizvela je u hrvatskom društvu nezapamćenu socijalnu traumu izazvanu osjećajem nemoći pred nedokučivom i mističnom snagom nepoznatog. Zato držim da je značajno što ovaj spomenički koncept omogućuje široku sudioništvo u njegovoj realizaciji. Pod tim podrazumijevamo financijsku pomoć, donacije ili priloge. Radi se o fizičkom obliku sudjelovanja u građenju ukriženih zidova u kojem mogu sudjelovati brojni subjekti, od pojedinaca do grupa, uključujući vatrogasna društva. Time se ostvaruje još jedan cilj, a taj dolazi iz područja zaštite. Nacionalni parkovi, kao što su Kornati, imaju i edukativnu zadaću. Jedna od njih je i čuvanje od zaborava izumirućih zanata, vještina. U ovom slučaju oni su vezani za umijeće građenja kamenih suhozida koji su velikim dijelom urušeni i zapušteni. Pod vodstvom odabrane grupe domicilnih znalaca, svi oni koji žele izraziti pijetet prema vatrogascima mučenicima, sudioništvom u podizanju njihova spomena, promiču se istodobno u brižne čuvare baštine, rekao nam je o svom spomeniku poginulim kornatskim vatrogascima Nikola Bašić.
