ZADAR – Godina 1991. U Zadru mrak, vode nema, tjeskoba, ponegdje strah, prestanak ratne opasnosti nije označen, i tako dvije godine pa i više. Svjetla nije nestalo, bilo ga je u velikim količinama u srcima branitelja, u glavama vizionara u ljepše, pravednije i bolje sutra, u perima onih koji su zagovarali demokraciju, slobodu govora, različitost mišljenja. Zbogom jednoumlju i bezumlju. Zbogom gospodarima života, misli i djela. Zbogom samoodabranim pojedincima, zbogom izborima gdje si od jednog kandidata morao zaokružiti samo jednog, onog samozvanog predstavnika naroda.
U ozračju još neispunjene slobode, ratu unatoč, u glavama nekolicine zadarskih novinara rodila se ideja o pokretanju novog zadarskog tjednika. Puca zora bit će dana, odjekivalo je u Zadru tih dana jeseni 1994. Bilježila se 150. godišnjica slavnog časopisa Zore dalmatinske. Šuškalo se po gradu: Puca zora bit će novog lista. Stvarao se list kakvog grad Zadar do tada nije imao. Rađao se Zadarski list. Kao zaštitni znak uzet je galeb, ptica koja glasno kliče, dobra vida, koja simbolizira slobodu, samostalnost, neovisnost. Zamišljeno je da bijeli galeb iznad žutog velikog slova Z, na crnoj podlozi, leti svake srijede na 32 stranice. To se i dogodilo s neznatnim izmjenama. U Zadru je u četvrtak 3. studenoga 1994. počeo izlaziti neovisni tjednik Zadarski list.
Zadarski list otvoren za sve čitatelje
Galeb je poletio i leti već punih petnaest godina, unatoč različitim vjetrovima, neverinima, scilama i haribdama. Neumorno leti i leti. Povremeno upozoravajući glasno kliče, uzvitla i podigne prašinu nekog žala ili uznemiri učmalu baruštinu, propara krilima zrak … i tako svaki dan.
List su osim Nedjeljka Jusupa kratko uređivali Ivica Marijačić, od lipnja do listopada 1999., potom dotadašnji direktor lista Dane Vučenović, svojedobno dugogodišnji glavni urednik Narodnog lista te ponovno Nedjeljko Jusup od prosinca 1999. do polovine 2003. kada uredništvo preuzima današnji urednik Luka Perić. Dodajmo da su direktori Zadarskog lista bili Tomislav Marijan Bilosnić, Petar Anić, Nedjeljko Jusup i Dane Vučenović. Direktori novog nakladnika RTD d.o.o. bili su Milan Magaš, Ante Surać i Marko Krpina te današnji Damir Maričić.
Tijekom 15 godina izlaženja Zadarskog lista svoje su članke objavili ili još uvijek objavljuju brojni zadarski novinari, kulturni i javni djelatnici, kako oni koji žive i rade u Zadru tako i oni koji djeluju u drugim sredinama. Samo ispisivanje imena bilo bi više nego impresivno, a to samo potvrđuje činjenicu kako je Zadarski list otvoren za sve čitatelje, kako za Zadrane, ma gdje oni bili, tako i za druge koji žele dati svoj prilog borbi za istini. A baš je borba za istinu “spiritus movens” Zadarskog lista. Stoga nije čudno da je Zadarski list odavno izgubio svoje prvotno zamišljeno lokalno značenje. Danas je on i više od regionalne, zadarske i dalmatinske novine, nerijetko citiran i p(r)ozivan kao mjerodavan list i u drugim sredinama.
3493. broj Zadarskog lista
Zadarski je list od prvog broja objavljenog na današnji dan 1994. izlazio kao tjednik, četvrtkom, a od 21. prosinca 1998. postao je dnevnik, s tim da ne izlazi nedjeljom i u blagdane. Od 10. srpnja 2008. Zadarski je list dostupan i na internetskim stranicama. Kažimo i podatak da Zadarski list od utorka, 3. studenog 2009., nosi broj 3493. Mora se priznati, impresivno. Možda se gdje i potkrala kakva greška u numeraciji, no trebalo je pripremiti i objaviti gotovo 3.500 primjeraka, a to samo potvrđuje postojanost i kakvoću Zadarskog lista te potrebu čitatelja za jednim takvim hvalevrijednim listom. Sve čestitke začetnicima i svima drugima koji su u ovih 15 godina doprinijeli objavljivanju ovoliko brojeva Zadarskog lista.
Zadarski je list od početka izdavanja imao stalni prilog naslovljen Burza, a kao dnevni list ima više priloga, zavisno o danu u tjednu, pa tako ponedjeljkom ima prilog Sport, utorkom kulturni prilog Donat, srijedom Burzu, četvrtkom Magazin i Mali odmor (prilog za učenike), petkom Mali oglasnik i Eko-turist, a subotom Panoramu te prilog Plodovi mora i zemlje. U početku izdavanja svaki broj je imao 32 stranice, potom 40, a danas izlazi na 48 označenih stranica veličine 43 x 29,5 cm. List je prvenstveno zaokupljen problematikom grada Zadra i Zadarske županije, a otkad je postao dnevnik opširnije izvještava i o događanjima u Hrvatskoj i svijetu. Listu ne nedostaju ni ostale rubrike zanimljive čitateljima kao što su: Crna kronika, Zanimljivosti, Vremenska prognoza, Dogodilo se na današnji dan (Zadarske kronike) itd. U povijesti zadarskog novinarstva Zadarski je list zauzeo posebno mjesto ne samo zbog činjenice da je najdugovječnija dnevna novina u povijesti zadarskog novinstva već i zbog kakvoće priloga te je ubrzo istisnuo do tada vodeće hrvatske dnevne novine koje su se prodavale na zadarskom tržištu. Spomenimo usput kako su prve novine koje su nosile isto ime bile polutjednik Gazzetta di Zara i izlazile su od 1832. do 1850. na talijanskom jeziku, a početkom XX. stoljeća izlazio je nekoliko mjeseci tjednik na hrvatskom jeziku Zadarski list. Oba lista osim imena i mjesta izdavanja s današnjim Zadarskim listom nemaju nikakve sličnosti.
Medijski boom nakon Zadarskog lista
Svakako možemo istaknuti i naglasiti kako je Zadarski list začetnik tzv. medijskog booma u Zadru. Naime, nakon Zadarskog lista pokrenuto je niz novina i časopisa, radio i TV postaja u Donatovom gradu, ali i okolici. Više njih u međuvremenu iz raznih razloga nije opstalo. Danas tako u Zadru izlaze tri tjednika (Hrvatski list, Narodni list, Zadarski regional) i dva dnevna lista (Zadarski list, Vox-Glas Zadra) te nekoliko povremenika (Biogradski glasnik, Naši škoji, Kaljski lumin itd.). Uz navedene tiskovine u Zadru danas postoje dvije televizijske i pet radijskih postaje, a tu su i dopisništva svih značajnijih hrvatskih dnevnih novina, zatim državne agencije HINA-e i katoličke agencije IKA-e, kao i zadarski HTV-centar u sklopu državnog HRT-a. Sve te medije i dopisništva opslužuje oko 250 novinara, potom ne mali broj menadžera, marketinških stručnjaka, dizajnera, grafičara, snimatelja, tehničara, tiražista i ostalog osoblja pa s toga Zadarski list može sebi pripisati, priznao to netko ili ne te činjenicu da je u najmanju ruku svojim primjerom pripomogao i zapošljavanju, odnosno smanjenu toga velikog problema u gradu Zadru. Uspostavom samostalne hrvatske države, kada za pokretanje medija napokon nisu bila potrebna razno razna dopuštenja socijalističkih saveza i kada tržište, znanje i sposobnost postaju kriterij uspjeha i u ovoj profesiji Zadarski je list to svojim primjerom najbolje pokazao. Izlazi punih 15 godina, od toga nepunih 11 godina kao dnevnik, a nešto manje od godinu i pol i u elektroničkom izdanju.
Za sebe mogu reći da sam ponosan što sam kao vanjski suradnik, gotovo od samog početka izlaženja Zadarskog lista, dao i svoj skroman prilog njegovoj kakvoći. Zadarskom listu uz čestitke za 15. obljetnicu izlaženja želim da glasno kliče, uzvitla i podigne prašinu nekog žala kad god to treba ili uznemiri učmalu baruštinu, propara krilima zrak… i tako svaki dan, iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće. No, nikada Zadarski list ne smije zaboraviti i iznevjeriti borbu za istinom, svoj zavjet dat u poruci uvodnika iz prvog broja ondašnjeg urednika Nedjeljka Jusupa koji glasi: “… Polazeći od profila slobodnog građanskog tjednika, stranice našeg lista otvorene su za sva mišljenja i gledišta, makar se one, u svemu i ne poklapale s našom uređivačkom platformom. Pravo na drugačije mišljenje jedna je od temeljnica naše uređivačke politike. Ali, hoćemo i argumentirano kritizirati sve promašaje aktualne vlasti, kao i oporbe, ako ne obavljaju svoju ulogu u nacionalnom, državnom i – zadarskom interesu! …”
