LONDON – Prethistorijski australski aboriđini mogli bi u modernim uvjetima trčati brže od rekorda Usaina Bolta na 100 i 200 metara, Tutsiji u Ruandi skaču tijekom ceremonije inicijacije i više od svjetskoga rekorda u skoku uvis (2.45), a žena neandertalca s lakoćom bi pobijedila Arnolda Schwarzeneggera u obaranju ruku.
Ovo su samo neki do detalja iz nove knjige “Manthropology” australskog antropologa Petera McAllistera, koja govori o ogromnoj neadekvatnosti i fizičkoj slabosti modernog čovjeka.
“Moderni muškarac zapravo je fizički najslabiji od svih njegovih prethodnika iz prošlosti koji bi ga lako pobijedili u gotovo svim atletskim disciplinama trčanja i skakanja. Naši preci su jednostavno bili robustniji i jači, što je bila posljedica neusporedivo težeg fizičkog rada koji su svakodnevno obavljali”, tvrdi australski antropolog.
Njegovi zaključci temelje se na znanstvenoj metodi istraživanja brzine australskog aboriđina, čiji su 20.000 godina stari fosili nađeni u jednom australskom jezeru. Otisci stopa šest aboriđina koji su hvatali plijen govore da su bosi i po vrlo mekanom tlu trčali brzinom od najmanje 37 kilometara na sat, dok je primjerice Bolt prilikom obaranja svjetskog rekorda na 100 metara nedavno u Berlinu trčao najvećom brzinom od 42 kilometra na sat.
McAllister izvodi zaključak da bi drevni aboriđini u današnjim uvjetima, sa sprintericama i na atletskoj stazi, dostizali brzinu od najmanje 45 kilometara na sat.
“Moramo također kazati da su fosilni ostaci poput ovog pronađenog u Australiji diosta vrlo, vrlo rijetki, pa stoga moramo zaključiti da aboriđini koji su ostavili svoje stope u mekanom tlu i nisu bili najbrži u svom plemenu, a kamoli na cijelom svijetu u tom trenutku” tvrdi McAllister.
U nastavku knjige australski antropolog obrađuje činjenice izvedene iz fotografije jednog njemačkog antropologa snimljene 1905. u Africi, a na kojoj je analizom utvrđeno da mladići iz plemena Tutsi prilikom ceremonije inicijacije skaču uvis 2.52 metra, sedam centimetara više od rekorda Javiera Sotomayora.
“Svi mladići iz tog plemena morali su tijekom inicijacije preskočiti svoju visinu, inače ne bi bili smatrani muškarcima. Tutsiji to rade stoljećima, a ti mladići su razvili doista fenomenalne sposobnosti skakanja uvis, puno bolje od današnjih atletičara”, dodaje McAllister, koji knjigu zaključuje s činjenicom da je neandertalka imala 10 posto više mišićne mase od današnjeg modernog čovjeka.
“Hipotetski rečeno, da su tadašnje neandertalke trenirale, dostigle bi 90 posto mišićne mase koju je na svom vrhuncu imao Schwarzenegger, a zbog svoje fizionomije i nižih ramena s lakoćom bi ga pobijedile u obaranju ruku. To su sve činjenice koje govore da je današnji muškarac u odnosu na svoje pretke – mlakonja”, kazuje australski antropolog, koji u svojoj knjigi navodi još slučajeva fizičke superiornosti naših predaka u odnosu na današnje vrhunske sportaše.
Tako su rimski legionari u jednom danu trčali i po 60 kilometara s opremom teškom i do 40 kilograma, drevni Atenjani su imali oko 30.000 veslača koji bi bez problema osvajali olimpijska zlata, a australski aboriđini su drveno koplje, teže od današnjeg, bacali i do daljine od 110 metara, 11 i pol metara više od današnjeg svjetskog rekorda.
