ZAGREB – Uz Muzičku akademiju koju grade Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i Prolaza Cvjetni trg investitora Tome Horvatinčića, u širem središtu Zagreba najveći aktualni graditelj je Crkva koja podiže zgradu Hrvatske biskupske konferencje na Ksaveru.
Ekonomska kriza zustavila je ili usporila mnoge velike projekte u hrvatskoj metropoli, ali na gradilištu na Ksaveru sve ide po planu, radovi su u punom jeku što smo se uvjerili i prilikom snimanja atraktivnih fotografija iz zraka. Tom prilikom snimili smo i druge nekretnine u vlasništvu Crkve, ali i neke koje potražuju jer su im oduzete nakon Drugog svjetskog rata.
Preuređeni biskupski dvori
Hrvatska biskupska konferencija gradi se u susjedstvu Vojnog ordinarijata i Nuncijature. HBK će imati površinu 6000 četvornih matra, a prema nekim proračunima stajat će 66 milijuna kuna. Riječ je o najnovijoj investiciji Crkve koja u Zagrebu kontinuirano riješava svoja osnovna stambena pitanja i urede za vrh svoje institucije.
Ne tako davno uredili su kompleks Dom za umirovljene svećenike na Kaptolu, unutar projekta shopping centra Prebendarski vrtovi, odnosno Cascade centar kod Nove Vesi dobili su u pozadini zgrade nekoliko novih stanova za svećenike na Kaptolu, a nedavno je završeno i zahtjevno preuređenje kompleksa Biskupskih dvora i dugačke zgrade uz Katedralu okrenute prema parku Ribnjak.
Prošao Fabijanićev projekt
Zgrada hrvatske biskupske konferencije gradi se prema projektu poznatog arhitekta Nenada Fabijanića koji nije mogao komentirati projekt bez dopuštenje HBK.
Njihov glasnogovornik je, pak, na godišnjem odmoru.
Zgrada HBK napravljena je do 30-ak posto izgradnje, i može se naslutiti da će Zagreb dobiti vrlo modernu zgradu.
Projekt za novu zgradu na natječaju je izabran još 2004. godine, a arhitekt Fabijanić već je govorio o projektu.
Zgrada će dobrim dijelom biti niža od susjednog Ordinarijata, ima veliku pristupnu terasu, u stražnjem dijelu je rezidencijalni dio orjentiran na istočnu padinu sa stražnje strane. U podzemnom dijelu u suterenskoj etaži nekoliko je parkirnih prostora za posjetitelje tegaraža za službenike crkve koji će izravno iz garaže ulaziti u zgradu. Na toj etaži nalaze se lako dostupni prostori IKA-e i Katoličkog radija.
Novčani prilog iz Italije
Na idućoj je etaži velika terasa na sjevernom kraju koja završava vodenom kaskadom, vodopadom uz crenolisne šljive. Trijem je otvoren i vodi preko ulaznog mosta na glavnu etažu tu su prijemi, recepcija, distribucija, ulazi, u aksi glavnog hola je kapelica. Na idućoj završnoj etaži nalaze se pastoralni uredi, tajništva, saloni, te prostori za predsjednika HBK, njegov ured.
Krov je ozelenjen i prohodnim terasama. S istočne strane je 25 apartmana i soba.
Što se unutrašnjeg uređenja tiče arhitekt Fabijanić sugerirao je minimalizam, što je i prohvaćeno.
U kapelici će biti raspelo iz Kotorske biskupije.
“Nova zgrada HBK neće imati klasičnu galeriju sakralne umjetnosti, nego će u interijeru, na specifičnim mjestima biti dopunjena sakralnom umjetnošću, reminiscencijama na starohrvatsku arhitekturu, domaćom renesansnom umjetnošću s našeg mediterana, atraktivnim kontinentalnim barokom. Bit će tu i Mrtvački ples iz berma, secesijsko slikarstvo i skulptura, Meštrović, umjetnici sakralnih tema Ivo Šebaj, Đuro Seder, Kuzma Kovačić, Dalibor Stošić, Kažimir Hraste i drugi, kao i grafički dizajn Borisa Ljubičića”, opisao je arhitekt Fabijanić svojevremeno.
Materijali za zagradu su prirodni, kamen je s Brača, iz Istre s Mosora.
Prema prijašnjim izjavama od HBK većina novca za gradnju zgrade HBK dolazi iz dobrotvornih priloga, kao, primjerice, velikog priloga koji je dala Talijanska biskupska konferencija.
Do novca i prodajom knjiga
HBK se financira od pomoći Republike Hrvatske prema ugovoru sa Svetom Stolicom i od priloga dobrotvora te izdavanjem liturgijskih knjiga.
Razlog zašto HBK gradi svoju novu zagradu na Ksaveru je prvensveno u tome što svoj novi prostor nisu mogli smjestiti u njihov ‘prvotni’ prostor – na Kaptol.
Na području Kaptola osim Katedrale, Nadbiskupskih dvora, Doma za nemoćne svećenike Svećenički doma sv. Josipa nalaze se i niz ureda HBK kao Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Caritas, Biskupska komisija za liturgiju i HILP, Tiskovni ured HBK, biblioteka, arhiva, IKA-e, Hrvatski katolički radio.
U kurijama niz ulicu Kaptol i početak Nove Vesi je i niz drugih nekretnina u vlasništvu crkve. Tu je i novi Cascada centar, koji još nije otvoren, uz Novu ves u čijem stražnjem dijelu je niz stanova za svećenike, a u podzemlju osigurana mjesta u garaži za Crkvu. Čitav objekt je ustupljen na dugogodišnje korištenje tako da je zemljište ostalo crkveno.
S druge strane od Katedrale u Vlaškoj 38 nalazi se i zgrada Katoličko bogoslovnog fakulteta, Institut za crkvenu glazbu i slično.
Katolička crkva nekoć je imala i niz drugih objekata u središtu grada, kao Mali Vatikan u Marićevoj i Vlaškoj ulici. Međutim ti im stanovi nisu vraćeni, nego samo poslovni lokali u prizemlju.
Slično je i s zgradom u Pod zidom 5 gdje imaju nekoliko poslovnih prostora, ali ne i stanove. Na susjednom brijegu – Šalati Crkva je vlasnik su zgrade Samostana sestara presvetog srca Isusova u Alagovićevoj 44 kao i kompleksa Nadbiskupskoga dječačkog sjemeništa, a nedaleko na početku Vončinine ulice je i Uršulinski samostan i dječji vrtić.
Studij povijesti i sociologije
Naravno, Crkva je vlasnik i niza crkvi i župa u Zagrebu, a tek kao neke od njih izdvajamo crkvu i župu u Petrovoj ulici, crkvu i župu Majke Božje Lurdske u Zvonimirovoj ulici, Mati Slobode na Jarunu i crkvu koja se gradi na Pantovčaku. Crkva ima i niz samostana kao Samostan sestara Milosrdnica na Novom Goljaku ili Franjevački samostan u Aleji Gojka Šuška.
Zagrebačka nadbiskupija je nakon zamjene nekretnina s državom od 2006. vlasnik i kompleksa nekadašnjih vojarni Kralj Tomislav u Ilici koja se prostire na više od 25 tisuća četvornih metara i koja je preuređena za potrebe Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Raspisali su natječaj za upis redovnih studenata na odjelima povijesti, psihologije i sociologije u akademskoj godini 2009./2010.
