ZADAR – U Galeriji Kapetanova Kula na Trgu pet bunara, Zadrani od sinoć mogu posjetiti 25 izloženih fotografija zadarskog fotografa Željka Mršića.
Riječ je izložbi pod nazivom ”Rani radovi”, kojom se Mršić prvi put predstavlja samostalno i to svojim radovima, koji imaju obilježja ”ulične fotografije”, a koji su uglavnom nastali, kako kaže i sam naziv izložbe, na početku njegovog bavljenja fotografijom.
Otvorenje njegove prve izložbe upriličeno je sinoć, a među radovima ima i novijih fotografija, rađenih digitalnom tehnikom, no ipak, ono što ovu izložbu i čini posebni jest činjenica da ih je većina rađena starom tehnikom na fotografskom filmu.
Također, od spomenutih 25 fotografija većina je nastala u crno-bijeloj tehnici te nekolicina u boji.
Izložbu je prigodnim govorom otvorila Romana Galović, a s riječima čestitke i podrške u ime Zadarske županije obratila se i Renata Peroš, obećavši da će Zadarska županije i u budućnosti podržavati zadarske umjetnike.
– Zadovoljstvo mi je otvoriti izložbu pred ovoliko ljudi i ovoliko kolega fotografa. Ovom nas izložbom, koja predstavlja uličnu fotografiju, Željko na neki način vraća u nostalgična vremena kada se fotografiralo s filmom. S obzirom da većina Željkovih kolega danas pripadaju digitalnoj generaciji, rekla bih da je Željko mladi fotograf, starog kova, kazala je Galović, pojasnivši potom vrijednost ulične fotografije, te nabrojivši nekoliko Željkovih uzora s kojima je on izašao na zadarske ulice.
Nakon otvorenja, u sklopu izložbe na Trgu Pet Bunara, za okupljene je svirao rock-blues band iz Zadra pod nazivom ”Triple Trouble”.
Željko Mršić rođen je i živi u Zadru, a petnaest godina bavi se umjetničkom fotografijom, kao i ostalim vidovima fotografije od koje živi.
Počeo je, a i danas radi kao fotoreporter, i to najprije u dopisništvu Večernjeg Lista u Zadru, gdje je bio pet godina, potom u Narodnom Listu, zatim u Hrvatskom Listu, te naposljetku prelazi u dnevnu novinu «24 sata», čiji je i danas suradnik.
Nekoliko je puta istaknuo kako voli novinsku i dokumentarnu fotografiju, a najviše ga, pak, zaokuplja umjetnička fotografija, te drugi vidovi umjetnosti općenito.
Svoj pravac u umjetničkoj fotografiji pronalazi u pojmu ”ulična fotografija”, koja je nastala uglavnom na osnovi novinske i dokumentarne fotografije.
Kako i sam voli napomenuti, veliki utjecaj na njega imali su stari majstori i to Henri Cartier-Bresson i drugi koji su nastojali u fotografiju koja je prenosila «šturu» informaciju unijeti dašak umjetnosti i tako je učiniti trajnom.
Od domaćih majstora, Mršić se divi se radovima Toše Dabca, Braće Zvonimira i Ante Brkana, Vladimira Horvata, Borisa Cvjetanovića, Mladena Tudora, Ivana Posaveca i mnogih drugih.
