Nekadašnji načelnik Općine Vir Kristijan Kapović morat će, prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Zadru, zajedno s Općinom platiti predsjednici Trgovačkog suda u Zadru Ardeni Bajlo odštetu od 4.000 eura zbog tvrdnji izrečenih na tiskovnim konferencijama 2018. godine, kada je javnosti “ponudio novootkrivene pravosudno-obiteljske detalje i veze sa slučajem gradnje benzinske pumpe na otoku Viru”. Sutkinja Bajlo odbijena je u preostalom dijelu, budući da je tužbom tražila ukupno čak 120.000 kuna.
Bajlo je Kapovića tužila zbog tvrdnji da je kao predsjednica suda omogućila svojem bratu Franku Kotlaru i sinu Davidu Bajlu da Trgovački sud u Zadru nezakonito, kao nenadležan sud, postupa u predmetu trgovačkog društva Tri Bartola d.o.o. protiv Općine Vir.
– Rođeni brat daje sestri da riješi predmet, a njegov spis se rješava u roku kraćem od 24 sata, a da taj predmet vodi njezin rođeni sin. Pa gdje to još postoji na Kugli zemaljskoj. Ovdje se državne državne institucije grčevito stavljaju u obranu organiziranog kriminala, naveo je tada Kapović, ocjenjujući to obiteljskom privatizacijom suda. Kratko nakon ove održao je novu konferenciju na kojoj je iznio kako „na tom sudu klan Kotlar-Bajlo ima više od 11% predmeta samo po e-spisu, što dovoljno kazuje o privatizaciji ovog suda od strane jedne obitelji”.
Bajlo je u tužbi objasnila kako su predmeti osiguranja tražbine sukladno Ovršnom hitni postupci, a stvarnu i mjesnu nadležnost utvrđuje uređujući sudac i predsjednik suda nema nikakve ovlasti. U razdoblju od 2011. do 2018. godine je u radu na Trgovačkom sudu u Zadru bilo ukupno 19.162 spisa od čega je Odvjetničko društvo Kotlar&Vidov bilo punomoćnik u 183 spisa. Postotak je 0,95%, što je za 11 puta manje od postotka koji je naveo tuženik. Raspored predmeta vrši se kompjuterskim putem i na raspored tužiteljica ne moguutjecati, pojasnila je Bajlo.
– Svako tijelo javne vlasti trebalo bi biti podložno kritici, pa i onoj oštroj ili nepristojnoj, a to se posebno odnosi na sudove budući da isti uživaju ustavni privilegiji nezavisnosti od političkog utjecaja kojem su podložne ostale dvije grane državne vlasti, branio se Kapović.
Sud je odlučio kako je tužba djelomično osnovana. Kada se radi o kritici tijela javne vlasti i dužnosnika, granice dopuštene kritike mnogo su šire nego što je to slučaj s privatnim osobama, ali je nesporno da je Kapović svojim izjavama utjecao na ugled, čast i dostojanstvo tužiteljice, jer ju je neistinito optužio da je privatizirala sud, da se radi o „Obiteljskom sudu Kotlar, Bajlo i partneri” podrugljivo dodajući i naziv “Bajlo”, a znajući da se odvjetničko društvo zove Kotlar, Vidov i partneri. Sud je nastojao da iznos naknade štete ne predstavlja oblik cenzure, koji za cilj ima obeshrabriti javnost i tisak u iznošenju kritika o sudbenoj vlasti te da dosuđivanjem pravične naknade ne dođe do neosnovanog bogaćenja tužiteljice.
