ZAGREB – Hrvati su u studenome prošle godine kupovali čak 11 posto manje nego u isto vrijeme 2007. godine. Štedjelo se na mesu, ali i na kruhu. Analitičari kažu da će biti još štednje.
Iako se činilo da Hrvati baš i nisu prezali o šoping-groznice, statistike ipak govore o padu. Naime, u studenom 2008. godine promet u trgovini na malo realno je pao čak 11 posto u odnosu na listopad.
Prema pisanju Večernjeg lista, pad se odigrao i u odnosu na isto vrijeme prošle godine, i to za 4 posto. Pala je i prodaja kruha, i to za 10 posto, pa prodaja mesa za mesa 16 posto, motornih goriva 20 posto, namještaja i opreme 14 posto…
Iako su analitičari očekivali discipliniranje stanovništva s obzirom na dolazak krize, toliki pad potrošnje ipak nisu očekivali. To su prema njihovom mišljenju izrazito visoke brojke. Posebice kada se usporedimo primjerice s Njemačkom gdje je promet od trgovine na malo u studenome 2008. u odnosu na listopad realno je povećan 0,7 posto, a u usporedbi sa studenim 2007. pao realno 3 posto.
“Moguće objašnjenje je da je kupovna moć Hrvata došla do osjetljive točke, što u Njemačkoj još nije slučaj. No, s obzirom na dosta velik rast prošle godine, čini mi se da ipak još nismo u recesiji”, tvrdi Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Rolanda Bergera.
Analitičar RBA Zdeslav Šantić uočio je da su Nijemci brže reagirali na krizu te su se mnogo brže prilagodili životu u inflacijskim uvjetima i kriznim vremenima. Hrvati su s druge strane nastavili trošiti, pa im je trebalo više od pola godine da isprave navike te potrošnju prilagode novonastaloj situaciji.
Dramatičan pad prometa rezultat je niza elemenata: banke su smanjile kreditnu ponudu, ponestali su dobici na dioničkom tržištu, a inflacija koja je tresla državu u većem dijelu godine ‘pojela’ je rast plaća.
Šantić vjeruje da će se pad u trgovini na malo nastaviti i u 2009. Očekuje da će realno pasti do 5 posto što će prouzrokovati pad BDP-a od 0,6 posto, prvi put u posljednjih deset godina.
“Vrlo je moguće da su se neki vratili starim navikama jeftinije kupnje u inozemstvu, pogotovo u pograničnim područjima, što su u ‘boljim vremenima’, odnosno lani, prakticirali u smanjenom opsegu. Također, lani je očito potrošnja bila znatno iznad mogućnosti, a i potrošnja u turističkoj sezoni i posezoni je bila bolja”, u skladu će sa svojim kolegama Željko Perić direktor Capera.
No, u Hrvatskoj gospodarskoj komori ipak još ne vide razloga za zabrinutost. Oni to, piše Večernji, za sada pravdaju mogućim uštedama kako bi bili rastrošniji u prosincu.
