ZAGREB – Kupnja putem Interneta u sljedećem će desetljeću doseći trećinu ukupnih kupoprodajnih transakcija u maloprodaji. No, prema najnovijim analizama tržišta, gospodarska kriza nije zaobišla ni taj, dosad rastući segment trgovine. Potrošnja u on-line maloprodaji na tradicionalno najvećem tržištu, onom SAD-a, prvi je put opala za čak četiri posto u prvim tjednima studenoga u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pa trgovci opravdano strahuju da će pasti prodaja u blagdansko vrijeme, u kojem je godinama bila u rastu.
U Hrvatskoj je trenutačno otvoreno oko 300 internetskih trgovina, a do kraja 2009. njihov bi se broj trebao udvostručiti. Najveće prepreke razvoju e-trgovanja u Hrvatskoj su neopravdana percepcija o nesigurnosti takvog načina kupnje te troškovi dostave kupljene robe. U prošloj je godini e-trgovinom, prema podacima IDC Adriaticsa, na hrvatskom tržištu ostvaren promet od 750 milijuna dolara, što je za 28,2 posto više nego 2006. godine. Od toga na veleprodaju odlazi 655 milijuna dolara, dok su građani napravili promet od 95 milijuna dolara. Prije gospodarske krize procjenjivalo se da će u idućih nekoliko godina e-trgovina u Hrvatskoj rasti u prosjeku 20 posto na godinu. Uz takav rast, 2010. godine domaća e-trgovina probit će iznos od milijardu dolara i iznosit će otprilike 1,2 milijarde dolara.
Pad on-line maloprodaje mogao bi pogoditi i zemlje Europske unije. Prema podacima Europske komisije, 150 milijuna građana, odnosno gotovo trećina građana zemalja članica Unije, kupuje u web trgovinama. Pritom je zanimljivo da se samo njih oko 30 milijuna koristi tim načinom kupnje izvan granica matične zemlje.
Jedan od razloga je strah kupaca da njihova prava u slučaju obmane i prijevare neće bit zaštićena ako kupuju proizvod u drugoj zemlji. Da bi promijenila tu praksu te zaštitila prava svojih potrošača, Europska komisija je predložila zakon koji će regulirati taj rastući sektor trgovine. Odredbe koje će biti u prijedlogu zakona, koji još mora odobriti Europski parlament, vezana su uz jasne informacije o određenim proizvodima, njihovoj cijeni, eventualnim dodatnim troškovima prije kupnje, zaštitu potrošača ako im prodavač ne isporuči plaćenu robu ili uslugu povrata robe, jamstvene rokove i slično. Rok dostave bi bio najviše 30 dana, a prodavač bi snosio rizik od oštećenja ili gubitka robe. Dobije li robu s nedostatkom ili kvarom, kupac bi trebao primiti povrat novca u roku ne duljem od sedam dana od dana dostave. Uveo bi se i rok od 14 dana u kojem se kupac može predomisliti, te odlučiti vratiti proizvod.
Hrvati preko Mreže najčešće kupuju turističke aranžmane
Informatizacija i internetizacija postaju dio hrvatske svakodnevice, što potvrđuje istraživanje GfK prema kojem Internet koristi 1,3 milijuna hrvatskih građana, a sedam posto korisnika Interneta (više od 90.000) kupuje preko Mreže. Najveći dio transakcija odnosi se na kupnju turističkih aranžmana, a osim njih, u Hrvatskoj se putem Interneta uspješno prodaju računala i računalna oprema, bijela tehnika i potrošačka elektronika te knjige. Kupuju se i glazba, filmovi, zrakoplovne i autobusne te kazališne i kino-karte.
