ZAGREB – U organizaciji udruge Hrvatski izvoznici u Zagrebu je održan poslovni skup Izvoz u vrijeme krize. Kako je najavljeno, na skupu su govorili i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, predstavnici Ministarstva financija i drugi.
Hrvatska u 2009. može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2%, spuštanje prosječne godišnje stope inflacije na 3,5%, deficit tekućeg računa platne bilance od 9,2% BDP-a, dok bi inozemni dug dosegnuo 38,5 milijardi eura ili oko 89% BDP-a, projekcije su koje je iznio guverner Rohatinski.
To nije ništa što bi nas činilo sretnim, ali je i daleko manje loše nego u nekim drugim zemljama, a što može doći i ovdje ako se ne trgnemo na vrijeme. U tom pak slučaju niti aranžman s MMF-om ne bi vjerojatno bio dovoljan da spriječi ulazak zemlje u stagnaciju ili čak recesiju, poručio je Rohatinski.
Guverner središnje banke izvoznicima je poručio da im HNB može pomoći jedino održavajući opću likvidnost domaćeg financijskog sustava i stabilnost cijena, a ne selektivnim mjerama. Najavio je da će u 2009. i dalje ostati na snazi sve mjere koje su doprinijele otpornosti bankovnog sustava, kao što su adekvatnost kapitala i ograničavanje rasta plasmana, a koje će po potrebi biti i dodatno zaoštrene.
Za idući tjedan najavio je i novu odluku Savjeta HNB-a o kratkoročnom kreditu za likvidnost i pojednostavljenje njihova odobravanja solventnim bankama na osnovu zaloga trezorskih papira kao i obveznica RH.
Za sada nema naznaka koje bi upućivale na prelijevanje rizika banaka majki na njihove podružnice u Hrvatskoj (npr. izvlačenja dopunskog kapitala i depozita), no iz opreza HNB ima u pripremi i mjere kojima bi to spriječio, a temelje se na Zakonu o deviznom poslovanju. Vladi će HNB predložiti i izmjenu tog zakona kako bi se predviđena liberalizacija u dijelu kapitalnih poslova s inozemstvom odgodila s početka 2009. za najmanje još godinu dana.
Problemi vanjskotrgovinske neravnoteže
Guverner je u govoru o posljedicama aktualne financijske krize i njenog utjecaja na Hrvatsku posebno upozorio na probleme vanjskotrgovinske neravnoteže i visoke ovisnosti o inozemnim izvorima financiranja.
U 2009. dospijeva otplata glavnice inozemnog duga od 9,4 milijarde eura i kamata od 1,7 milijardi eura, što je za 27% više nego u ovoj godini, upozorio je te poručio kao će i za ta plaćanja biti potrebno u određenoj mjeri angažirati i vlastite rezerve likvidnosti te bitno povećati efikasnost njihovog korištenja.
HNB je spreman voditi vrlo aktivnu politiku održavanja likvidnosti financijskog sustava do granica koje neće poticati inflaciju, koristeći prema potrebi sve raspoložive instrumente, istaknuo je spominjući kao zadnje liniju obrane mogućnost angažiranja deviznih pričuva HNB-a. No iznosi pritom i niz potrebnih uvjeta, posebice zadržavanje stabilnosti tečaja.
Ako ona ne bi postala briga sviju, HNB bi je morao braniti sam, u kom bi slučaju, birajući manje zlo, umjesto emitiranja povlačio kunsku likvidnost, poručio je.
Kao uvjete je naveo i uravnoteženje proračuna konsolidirane opće države, uključujući sva kašnjenja u plaćanjima koja smanjuju likvidnost realnog sektora, kao i doprinos sindikata u pravcu smanjenja pritisaka na likvidnost.
Podrška Vlade u poticanju poduzetništva
Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić najavljuje da Vlada nastavlja s politikom smanjivanja proračunskog deficita, u idućoj godini na 0,8% BDP-a. To ne znači nužno odgodu projekta koje je Vlada započela, od infrastrukturnih do poticaja poduzetništvu, kazao je Marić poručujući izvoznicima da i dalje mogu računati na podršku Vlade u poticanju poduzetništva.
Slijedi jedna od težih godina za hrvatske izvoznike
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago ocijenio je kako će iduća godina za hrvatske izvoznike vjerovatno biti jedna od težih. Dodao je da ipak ohrabruje činjenica da HNB i Vlada vladaju situacijom. Gledajući naše bliže i dalje okruženje, može se reći da smo s današnjeg skupa dobili takva uvjeravanja da se i HNB i izvršna vlast prilično dobro nose s problemima, izjavio je Bago.
Naglašava kako je za izvoznike važno da se upoznaju s tim problemima i poteškoćama unaprijed kako bi se mogli tome prilagoditi. Na pitanje kako hrvatski proizvodi mogu biti konkurentni u situaciji u kojoj je jasno da neće biti mijenjanja politike tečaja i kada se može očekivati usporavanje kreditnih plasmana, Bago je rekao da će situacija biti teška, osobito stoga što će se u svijetu pojaviti višak roba što će izazvati pad cijena, a Hrvatska će biti “bombardirana” robama upitne kvalitete. To će izazvati cijeli niz poteškoća, no i u Hrvatskoj će se, kao što to rade i druge zemlje, donijeti cijeli niz mjera koje bi trebale rezultirati izbjegavanjem ili zaštitom od nekvalitetnog uvoza, zaključio je Bago.
