ZAGREB – Predstavljeno je redovito ekonomsko izvješće Svjetske banke "World Bank EU10 + Croatia" za lipanj ove godine. Izvješće, koje se odnosi na desat članica koje su se posljednje priključile Uniji i Hrvatsku, pokazuje da se sve te zemlje relativno dobro nose s posljedicama svjetske financijske krize, koje se iskazuju kroz usporavanja gospodarskog rasta, rast inflacije te strože uvjete kreditiranja.
Dapače, ističe glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, u Hrvatskoj su pravodobnim intervencijama monetarne i fiskalne politike smanjeni prijenosi globalnih šokova, pa su izbjegnute posljedice poput inflacije više od 10 posto, kao što je to primjerice u Bugarskoj i Rumunjskoj, ili prvi znaci recesije.U Svjetskoj banci očekuju da će ovogodišnja stopa gospodarskog rasta Hrvatske biti oko 4,5 posto, a njezino usporavanje prema prijašnjim godinama pripisuju očekivanom usporavanju rasta potrošnje, zbog promjene strukture potrošnje zbog rasta cijena energije i hrane, kao i sporijem rastu investicija.
Program mjera koje je hrvatska Vlada najavila za ublažavanje posljedica poskupljenja je najjednostavniji za primjenu, ali neće biti najučinkovitiji u pomoći najugroženijem dijelu stanovništva. Puno bi bolji učinak bio da su se ta sredstva usmjerila u socijalne programe namijenjene najsiromašnijima, rekla je Mađarević Šujster. Ocijenila je da su mjere poput ograničavanja rasta cijena električne energije subvencioniranjem dijela troška HEP-u u suprotnosti s globalnim preporukama za borbu protiv poskupljenja.
Prema rezultatima najnovijeg izvješća Svjetskoga gospodarskog foruma "Globalno omogućavanje trgovine", Hrvatska je po slobodi trgovine zauzela 42. mjesto od ukupno 118 zemalja obuhvaćenih izvješćem, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Prva dva mjesta pripala su Hong Kongu i Singapuru, zbog njihove otvorenosti prema međunarodnoj trgovini i investicijama kao sastavnom dijelu gospodarske strategije, a među pet najkonkurentnijih zemalja na svijetu su i Švedska, Norveška te Kanada.Indeks slobode trgovine svaku zemlju ocjenjuje kroz četiri faktora – pristup tržištu, graničnu administraciju, razvijenost transportne i komunikacijske infrastrukture te poslovno okruženje. Hrvatska je najbolje ocijenjena prema kriteriju pristupa tržištu, gdje je zauzela 12. mjesto. Prema kriteriju transportne i komunikacijske infrastrukture, koji uključuje dostupnost te kvalitetu infrastrukture i usluga, Hrvatska je na 43. mjestu, a najlošija je prema kriteriju granične administracije (52.) i poslovnom okruženju (56.).
