ZADAR – U dvorani Znanstvene knjižnice danas je održan okrugli stol u sklopu dana Petra Zoranića.
Nazočili su uvaženi znanstvenici i stručnjaci za hrvatsku renesansu i djelo Petra Zoranića, te predstavnici Grada i Županije sa županom Stipom Zrilićem. Župan je istaknuo potrebu bolje promocije različitih znanstvnih događanja, ali i promocije samih Planina koje kao druga književna dijela, imaju ogroman neiskorišteni turistički potencijal.
Potpredsjednica organizacijskog odbora, dr. Vanda Babić izrazila je dobrodošlicu svima okupljenima a ravnateljica Znanstvene knjižnice Milenka Bukvić je posebno naznačile potrebu za daljnjim istraživanjem Zoranićevog dijela i njegove biografije o kojoj se još uvijek jako malo zna.
Ipak, ovo je bio skup na kojemu se moglo mnogo toga novoga saznati o renesansnom Zadru, o vremenu i uvjetima u kojem su nastale Planine.
Profesor Slobodan Prosperov Novak istaknuo je što je po njegovom mišljenju značajno, a što treba kritizirati kod Zoranića: – Zoranićeve Planine su pravi vatromet raznoraznih žanrova manjih oblika. Ono, što njihovu romanesknu strukturu i danas čini prihvatljivom je nedostatak čvršćeg žanrovskog odredišta. Ono što je uništilo renesansnu književnost, pravila, dosada… to ne postoji kod Zoranića, istakao je kao jednu od niza hvalevrijednih osobina Zoranićeva dijela, prof Novak.
-Slabost Zoranićeva je što nije poznavao svoje suvremenike ni njihova književna djela. Bio je idealan tip pjesnika, zatvoren u svoju malu sredinu ali spreman kritizirati ono što ne poznaje, samo sebi pripisujući rodoljublje i baštinu „Hrvatina"…Svi smo mi veliki u svojoj maloj sredini, zaključuje profesor Novak. Nadodao je kako je Zoranićeva kritičnost prema vlastitoj sredini ujedno i mjera njegove veličine, kakvu nemaju drugi rodoljubni pisci.
Joško Belamarić je govorio o renesansi u Zadru. On je iznio brojne detalje koji se spominju u kronikama koje svjedoče o vremenu fortifikacije Zadra, kao razdoblju svojevrsne kolektivne psihoze. Zaključio je kako je uz Zoranića još jedino Hektorović u Hrvatskoj vjerno prenose taj eklekticizam i živahnost vremena, te su po njegovom mišljenju, dva su najljepša dijela hrvatske renesanse.
Na okruglom stolu su sudjelovali i Helena Perčić koja je govorila o Europskoj književnosti u Zoranićevo doba, Josip Lisac koji se osvrnuo na jezik renesansne književnosti u Zadru, Franjo Smiljanić i Estella Petrić Bajlo.
