ZAGREB – U svijetu se 22. svibnja obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj i Dan zaštite prirode. Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Ovogodišnja tema je biološka raznolikost i poljoprivreda.
Konvencija o biološkoj raznolikosti, jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o zaštiti prirode, okvir je za globalnu zaštitu biološke raznolikosti i raznolikosti krajolika. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti, kako bi se i budući naraštaji mogli koristiti potencijalima Zemlje. Stupila je na snagu 29. prosinca 1993., Hrvatski ju je sabor potvrdio 1996., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.
Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, većinom sićušnih bića, kao što su kukci. No znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13 milijuna, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća – od 50.000 do više od 100.000.
U Hrvatskoj se nalaze mnoge vrste ugrožene u Europi, primjerice, smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup. Tu su i runolist, gospina papučica, kockavica.Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi, s velikim brojem endema, daje hrvatskom obalnom području međunarodni značaj. Središta endemizma su svakako i hrvatske planine, poput Velebita, s jednom od najpoznatijih endemičnih biljaka – velebitskom degenijom.
Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge njezine sastavnice izrazito su ugrožene. Crveni popis ugroženih vrsta među analiziranim biljnim i životinjskim skupinama navodi 1131 ugroženu svojtu.
U povodu tog Dana državni tajnik u Ministarstvu kulture Zoran Šikić za Hinu je izjavio da je Hrvatska zemlja s izvanrednim stupnjem biološke raznolikosti.
– Mi moramo voditi o tome računa i podizati razinu aktivnosti da sačuvamo takav status te da ga putem skrbi za prirodu i biološku raznolikost poboljšamo i unaprijedimo, istaknuo je Šikić.
Šikić je rekao da se u zaštićenim područjima nastoji postići sustavna razina upravljanja, a najavio je da se i Neretvanska delta kani do kraja godine proglasiti 12. parkom prirode.
Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir založila se za očuvanje izvornih sorta biljaka i pasmina životinja. "Kako bi se sustavno i cjelovito zaštitile i očuvale izvorne pasmine i sorte, treba unaprijediti sadašnje mehanizme te uspostaviti banku gena, što je, među ostalim, sastavni dio koalicijskog sporazuma", navodi Petir.
