Zbog pogreške svi love u ZERP-u?

Aktiviranje zaštićenog ekološko-ribolovnoga pojasa, kojim je Vlada prouzročila Hrvatskoj goleme političke probleme s EU u stvarnosti uopće nije provedivo.

Jasno je da krivnju za to snosi administracija koja u četiri godine, koliko je prošlo od proglašenja ekološko-ribolovnoga pojasa, nije ni primijetila da za start ZERP-a nedostaje ključni preduvjet.

Naime, granica državnoga teritorija na moru završava na granici teritorijalnih voda, a, prema hrvatskim propisma, policija smije postupati samo na teritoriju Hrvatske. ZERP je izvan te crte. To znači da sve ribarske koće koje izlovljavaju ribu u zaštićenom pojasu naši policajci mogu jedino upozoriti da to više ne čine. Prema njima, dakle, ne mogu provesti nikakav postupak.

Ne mogu ih privesti, ne mogu izvesti pred Prekršajni sud, ne može im se izreći sankcija za krivolov niti zaplijeniti oprema. Sve te postupke policija može poduzeti samo ako uoči krivolov u našim teritorijalnim vodama, ali u području zaštićene zone njezine ingerencije prestaju.

Ovo je prije nekoliko dana uočio međuresorski tim zadužen za pitanja ZERP-a. Njihov je zaključak da je za propust odgovorno Ministarstvo pravosuđa jer je očito zaboravilo riješiti pitanje teritorijalne primjene Zakona o prekršajima.

Kada se pripremala primjena ZERP-a, sva su ministarstva, koja su s tim pitanjem imala veze, bila zadužena da provjere ima li u propisima iz njihove ovlasti zapreka za primjenu ZERP-a. Na isti način zaduženja je dobilo i Ministarstvo pravosuđa, no očito su učinili previd.

No, njihov je propust toliko veći što se i bez ZERP-a radilo na novom Prekršajnom zakonu i bilo je jednostavno u njemu ugraditi odredbu da se prekršajno pravo primjenjuje na području Hrvatske te u njezinu zaštićenom pojasu. Prekršajni zakon u listopadu je izglasovan bez ove izmjene, a tek se sada shvatilo da ima velik nedostatak.

Tehnički propust nije problem ukloniti jer je dovoljno napisati jednu rečenicu izmjena i pustiti ih u saborsku proceduru. Problem je, međutim, što bi taj nedostatak trebalo uklanjati u trenutku kada su oko ZERP-a nastali problemi i kada se zbog njegove primjene, koja je, kako se vidi, neizvediva, iz Bruxellesa prijeti blokadom ulaska u EU.

I inače komplicirana situacija oko ZERP-a mogla bi se još dodatno zakomplicirati izmjenama Zakona o prekršajima jer bi to u Sloveniji i Italiji, ali i u EK, mogli protumačiti kao aroganciju Hrvatske, i to u trenutku kada bi trebalo pronaći neki izlaz iz ove situacije. S druge strane, ako se ne izmijeni Prekršajni zakon i ne omogući primjena ZERP-a, ispada da se zemlja dovela u nezavidnu situaciju i zaoštrila odnose sa susjedima zbog odluke koju zbog propusta administracije i ne može provoditi.

Stručnjak za pomorsko pravo, koji nije ukl

ERP-om. Za to za lov u ZERP-u policija danas ne može nikog kazniti

Aktiviranje zaštićenog ekološko-ribolovnoga pojasa, kojim je Vlada prouzročila Hrvatskoj goleme političke probleme s EU u stvarnosti uopće nije provedivo.

Jasno je da krivnju za to snosi administracija koja u četiri godine, koliko je prošlo od proglašenja ekološko-ribolovnoga pojasa, nije ni primijetila da za start ZERP-a nedostaje ključni preduvjet.

Naime, granica državnoga teritorija na moru završava na granici teritorijalnih voda, a, prema hrvatskim propisma, policija smije postupati samo na teritoriju Hrvatske. ZERP je izvan te crte. To znači da sve ribarske koće koje izlovljavaju ribu u zaštićenom pojasu naši policajci mogu jedino upozoriti da to više ne čine. Prema njima, dakle, ne mogu provesti nikakav postupak.

Ne mogu ih privesti, ne mogu izvesti pred Prekršajni sud, ne može im se izreći sankcija za krivolov niti zaplijeniti oprema. Sve te postupke policija može poduzeti samo ako uoči krivolov u našim teritorijalnim vodama, ali u području zaštićene zone njezine ingerencije prestaju.

Ovo je prije nekoliko dana uočio međuresorski tim zadužen za pitanja ZERP-a. Njihov je zaključak da je za propust odgovorno Ministarstvo pravosuđa jer je očito zaboravilo riješiti pitanje teritorijalne primjene Zakona o prekršajima.

Kada se pripremala primjena ZERP-a, sva su ministarstva, koja su s tim pitanjem imala veze, bila zadužena da provjere ima li u propisima iz njihove ovlasti zapreka za primjenu ZERP-a. Na isti način zaduženja je dobilo i Ministarstvo pravosuđa, no očito su učinili previd.

No, njihov je propust toliko veći što se i bez ZERP-a radilo na novom Prekršajnom zakonu i bilo je jednostavno u njemu ugraditi odredbu da se prekršajno pravo primjenjuje na području Hrvatske te u njezinu zaštićenom pojasu. Prekršajni zakon u listopadu je izglasovan bez ove izmjene, a tek se sada shvatilo da ima velik nedostatak.

Tehnički propust nije problem ukloniti jer je dovoljno napisati jednu rečenicu izmjena i pustiti ih u saborsku proceduru. Problem je, međutim, što bi taj nedostatak trebalo uklanjati u trenutku kada su oko ZERP-a nastali problemi i kada se zbog njegove primjene, koja je, kako se vidi, neizvediva, iz Bruxellesa prijeti blokadom ulaska u EU.

I inače komplicirana situacija oko ZERP-a mogla bi se još dodatno zakomplicirati izmjenama Zakona o prekršajima jer bi to u Sloveniji i Italiji, ali i u EK, mogli protumačiti kao aroganciju Hrvatske, i to u trenutku kada bi trebalo pronaći neki izlaz iz ove situacije. S druge strane, ako se ne izmijeni Prekršajni zakon i ne omogući primjena ZERP-a, ispada da se zemlja dovela u nezavidnu situaciju i zaoštrila odnose sa susjedima zbog odluke koju zbog propusta administracije i ne može provoditi.

Stručnjak za pomorsko pravo, koji nije uključen u rješavanje ovog pitanja, smatra da je problem samo u tome što se nisu dobro proučili svi propisi. Prema njegovu mišljenju, rješenje postoji u Konvenciji o pravu mora te u Pomorskom zakoniku koji predviđa mogućnost reagiranja na prekršaje i na području gdje Hrvatska ima suverena prava, dakle i na području ZERP-a.