VUKOVAR – Izložbom "Vučedolska čizmica i priča o njoj", na kojoj su predstavljeni izvorni keramički uzorci obuće vučedolske kulture iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i gradskih muzeja u Vukovaru i Vinkovcima, pronađeni na arheološkim lokalitetima u Slavoniji u dvorcu Eltz, obilježena je 110. obljetnica prvih istraživanja arheološkog nalazišta Vučedola kod Vukovara.
Na tom lokalitetu između 3000. i 2500. prije Krista živjele su skupine indoeuropskih naroda čija se kultura iz Vučedola poslije proširila na današnjih 11 europskih država.Govoreći o značenju Vučedola, dugogodišnji istraživač tog lokaliteta i autor velikih izložaba "Vučedolski orion i najstariji europski kalendar" i "Vučedolski hromi bog – zašto svi bogovi metalurgije šepaju ", Aleksandar Durman rekao je kako je vučedolska kultura europski i hrvatski odgovor na tadašnje razvijene kulture Mezopotamije.
– To je bez sumnje ono najveće što smo mogli dati europskoj civilizaciji. Toga bi itekako morali biti svjesni građani Vukovara, ali i susjednih Vinkovaca, poručio je Durman, dodavši kako je istraženo tek oko 10 posto vučedolskog lokaliteta.Po njegovim riječima da se arheološka istraživanja Vučedola provode i pet puta brže nego sada, potrajala bi još najmanje 120 godina.
Na izložbi su predstavljene i kožne replike čizmice vučedolske kulture pronađene tijekom ovogodišnjih arheoloških istraživanja koje je izradio Ivica Levicki iz tvornice kožne obuće "Borovo".
Dio izložbe su i radovi djece iz vukovarskih dječjih vrtića te Osnove škole "Siniše Glavaševića", nastali u radionicama koje je Gradski muzej priredio u svojim prostorijama tijekom listopada ove godine.
Posjetitelji su mogli pogledati i ogledni primjerak Cindarelle – tematskog skupa poštanskih maraka s motivima arheoloških nalaza s Vučedola koju će uskoro izdati Hrvatsko filatelističko društvo u Vukovaru u povodu 110. obljetnice prvih istraživanja Vučedola. Autor likovnih rješenja Cindarelle je zagrebački dizajner Ivan Antonović.
