BENKOVAC – Časopis "Business" dodijelio je po regijama priznanja "gazelama", odnosno brzorastućim tvrtkama temeljeći podatke na rastu prihoda tvrtki u razdoblju od tri godine (kriterij rasta prihoda od najmanje 30 posto između 2004. i 2006. godine), a u Dalmaciji su vrh uzele građevinske tvrtke što nikog ne iznenađuje, no iznenađenje za Zadarsku županiju došlo je iz Benkovca.
Naime, od 10 "gazela" identificiranih tom metodologijom u Dalmaciji dvije su iz Zadarske županije i to "Ostrea" odnosno "Ipse" na četvrtom, odnosno petom mjestu i obe iz – Benkovca.
Poslijeratna priča o Benkovcu mogla bi kako se čini prerasti u gospodarsku priču o "ružnom pačetu" Zadarske županije gdje će jedan opustošen i ojađen kraj, a inače obuhvaćen do rata kategorijom nerazvijenih općina, na kraju prerasti u gospodarski oporavljenu sredinu.
Naravno da ne treba pretjerivati i da su nevolje benkovačkog kraja još uvijek mnogobrojne.No ipak, činjenica da su dvije tamošnje tvrtke ušle u ovaj izbor fascinira. Fascinira i rast izvoza s ovog područja koji zahvaljuju TCG Tlačnom lijevu kao drugom izvozniku iz Zadarske županije, i to nigdje drugdje nego u srce europske industrije (u industriju automobila), kao i Ostrei ovdje spomenutoj po rastu prihoda nama zanimljivoj i po udjelu u izvozu soljenog inćuna, odnosno ribe.
Nedavno smo svjedočili da su zvijezde ovog kraja odnosno Badel – Vinarija Benkovac i TCG Tlačni lijev privukle i predsjednika RH Stjepana Mesića da u sklopu svoje kampanje oko aktualnih izbora na njihovom primjeru istakne vrijednost proizvodnje i ulaganja u nju, a što upravo kao nedostatak zamjera vlasti. Konačno malo prije toga TCG je obišao i premijer Ivo Sanader.
Benkovac se sve češće pozitivnim primjerima nameće kao sredina u kojoj se proizvodi.Nećemo detaljnije ulaziti u vrijednost znanstveno-fantastične ponude za preuzimanje kompletne poslovne zone na kojoj bi niknuo tehnološko-ekološki sofisticirani projekt budućnosti. Benkovački kamen sa svojim vrijednostima je također ovdje, kao i neslućene poljoprivredne mogućnosti s, nažalost, još aferaškom i posrnulom Veletržnicom, benkovački pršut, sir, mogućnosti turizma, Asseria, itd. Tu su i goleme, počesto neobrađene, zemljišne površine s mogućnošću proizvodnje hrane, a često praćene mogućnostima navodnjavanja.
Neki su, kao i vaš autor, bili spremni još tijekom rata kladiti se na Benkovac kao sredinu koja će poslije Plitvica imati najbolji potencijal za brzi oporavak. Stvari su ispale kompliciranije nego se tada predviđalo, jer su razmjeri propasti prethodnih industrija i drugih proizvodnji bili pretjerani, što zbog nesnalaženja, a što zbog nečijih namjera. Kasnije nego što se to predviđalo, ali s jačim argumentima nego smo ih tada priznavali Benkovac je čvrsto na tom putu. Jači argument je, u međuvremenu izgrađena, autocesta.
Poznati argumenti dodatno su dobre ostale ceste, kao i snažniji oporavak turizma u okruženju kojem Benkovac treba sa svojim mogućnostima poljoprivredne i drugih proizvodnji. U međuvremenu je turizam doživio i odmak od tanke linije obale, sunca i mora, pa se i Benkovac u sklopu ruralnog turizma nameće kao moguće stacionarno turističko područje (iz benkovačkog kraja na dva mora moguće je doći za 15-20 minuta, a tu je i najveće jezero u zemlji, no o tome što Borik misli s njihovim hotelom ne znamo ništa). Neki su poduzetnici kao, recimo, Hrvoje Petričić shvatili da za svoje poslove ne moraju imati prostore u Zadru, već to mogu raditi u Benkovačkom Selu.
Tvrtka "Eurodom" je najuspješnija tvrtka gazela Dalmacije, a najveći projekt tvrtke "Eurodom", uspješne splitske građevinske tvrtke, je obnova splitskog hotela "Lav".
Drugo mjesto među tvrtkama gazelama – koje su morale zadovoljiti kriterij rasta prihoda od najmanje 30 posto između 2004. i 2006. godine – građevinska je tvrtka Hering iz Ploča. Trećeplasirana gazela Dalmacije je Mesarsko-trgovački obrt Kusić.
Dalmatinskih gazela je ove godine na ukupno 244 od 1.550 gazela čitave Hrvatske, dok ih je prošle godine bilo nešto manje od dvije stotine.
Benkovačka tvrtka, koja je prošle godina bila treća gazela Dalmacije – "Ostrea" je jedna od najznačajnijih domaćih tvrtki za preradu ribe i ujedno jedan od najvećih proizvođača usoljene ribe na Mediteranu. Glavnina proizvodnje namijenjena je izvozu, a benkovački slani inćuni tržište su našli u čak 36 zemalja na pet kontinenata.
Benkovačka tvrtka IPSE d.o.o. potkraj 2006. zapošljavala je 34 ljudi, a njena je osnovna djelatnost proizvodnja papira za kućanstva i higijenske potrebe.
