Britanka Doris Lessing dobila Nobelovu nagradu za književnost

OSLO – Švedska akademija danas je postupila suprotno od očekivanja i dodijelila Nobelovu nagradu za književnost britanskoj spisateljici Doris Lessing (87). Autorica dobiva 1,54 milijuna dolara i ove epitete: "Ona je epičarka ženskog iskustva koja je sa sumnjom, vrućicom i vizionarskom snagom preispitivala temu podijeljene civilizacije".

Velike najave da će najbogatija i najutjecajnija književna nagrada na svijetu otići u ruke Amerikanca Philipa Rotha, Izraelca Amosa Oza ili Japanca Harukija Murakamija vrtjele su se na agencijama do same objave ovogodišnje dobitnice. Čak i kad su nagovještavale moguću ženu dobitnicu, najave nisu spominjale D. Lessing, već uglednu Amerikanku Joyce Carol Oates. No, Akademijin odbor prevario je sve koji su igrali na prethodno spomenuta imena, štoviše postupio je posve obratno nego prošle godine, kada je glavni najavljeni kandidat (Orhan Pamuk) dobio nagradu.

Doris Lessing jedanaesta je žena koja dobiva Nobela. Ona ga je dugo čekala i, nasreću, dočekala. O njoj kao vjerojatnom dobitniku govorilo se još daleke 1996., i to nakon objave romana "Love Again" ("I ponovno, ljubav" ). Citirani ulomak švedskih akademika samo potvrđuje da D. Lessing dobiva nagradu danas iz istih razloga zbog kojih bi je dobila i spomenute godine: "Ironično je to što se Lessing danas slavi kao pisac onih tema i problema zbog kojih je bila zabranjivana prije 40 godina.

Naime, Doris Lessing je zbog svojih knjiga, ali i javnih izjava, davne 1956. dobila zabranu ulaska kako u Južnu Rodeziju (danas Zimbabve), tako i Južnu Afriku. Tadašnji bijeli vlastodršci jednostavno nisu podnosili njena autobiografska djela koja su opisivala njeno afričko iskustvo, velike nepravde rasne nejednakosti i sukob kultura. Zbog istih ovih tema ona je danas dobrodošla u nezavisnoj Africi, zato što je govorila glasom potlačenog i ugnjetenog, govorila je glasom Drugoga i gledala svijet njegovim očima. Usput, Lessing je prvi put posjetila Južnu Afriku, i obitelj svoje kćeri, tek 1995. Prognana zato što je bila ‘bijela Crnkinja', zbog istog je razloga bila dočekana kao svetica. I to onda kada je njeno književno djelo već dobilo nove dimenzije.

Doris Lessing rodila se kao Doris May Tayler u današnjem Iranu 22. listopada 1919., od roditelja Britanaca. Otac joj je bio bankovni činovnik koji je stradao u Prvom svjetskom ratu, a majka medicinska sestra. Godine 1925. preselili su se u Južnu Rodeziju s vjerom u brzu zaradu i bolji život. U tome nisu uspjeli. D. Lessing je bila vezana za brata Harryja i polazila je samostansku školu. No, formalno školovanje napustila je sa 13 godina, tako da nije maturirala, baš kao ni neke druge južnoafričke spisateljice, poput Olive Schreiner ili Nadine Gordimer (dobitnica Nobela 1991.). S petnaest je počela raditi kao njegovateljica te nastavila kao telefonistica.

S devetnaest se aktualna nobelovka udala i rodila dvoje djece, no nekoliko godina kasnije napustila je obitelj i nastavila živjeti sama u Salisburyju kojim je carevala politika apartheida. O tome što je mlada žena mislila o svemu tome dovoljno govori njeno priklanjanje skupini komunista, odnosno Klubu lijeve knjige. Tu je upoznala drugog muža i dobila sina; napokon, i prezime pod kojim je danas svi poznajemo.

Godine 1949. D. Lessing se preselila u London, objavila prvi roman "Trava pjeva" i počela živjeti kao profesionalni pisac. Teško bi bilo nabrojiti sve njene knjige, no spomenut ću niz romana o odrastanju pod naslovom "Djeca nasilja" (1951-1959) i kultnu "Zlatnu bilježnicu" (The Golden Notebook). U posljednjoj se pojavljuje Anna Wulf koju kritičari doživljavaju kao drugo ja same Lessing.

Zasićena temama Afrike i feminizma, D. Lessing je 70-ih i 80-ih napisala niz znanstveno-fantastičnih romana. Treba primijetiti da je napisala i romane "Dobri terorist" (1985.) i "Peto dijete" (1988.) te da je neke romane objavila pod pseudonimom Jane Somers. Također, napisala je knjigu o mačkama koje obožava, kao i dva sveska Autobiografije. Objavila je i knjigu drama. U ovogodišnjem romanu "The Clefts" priča o istoimenoj zajednici žena.

Jednom riječi, nagradu je dobila spisateljica koja je u desecima knjiga ostavila dar romanopisca, ali i svjedoka vremena, i koja je na vlastitom životu sagradila život svojih djela. Vrativši se danas iz kupnje, Lessing je nagradu komentirala ovako: "Ovo traje već 30 godina. Osvojila sam sve nagrade u Europi, sve do zadnje, i to me oduševljeva. To je kraljevski fleš". Agencije javljaju da je ona najstariji dobitnik nagrade, a 99. je pisac koji je dobiva.