Arheološki muzej Zadar provodi hidroarheološko istraživanje na rimskom brodolomu iz 1. stoljeća nedaleko od otoka Silbe. Ovo nije prvo istraživanje na tom lokalitetu, a do sad su već pronađene brojne amfore, kao i dijelovi keramike s grčkim alfabetom. Neke od amfora su unikatne na Mediteranu.
Ovo je najpreciznije istraživanje u povijesti hrvatske hidro arheologije, a osim zadarskih arheologa u istraživanju pomaže i Strojarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji s posebnim strojem i ronilicom prate i dokumentiraju istraživanje s broda.
Smiljan Gluščević, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, izvijestio nas je o onome što su do sad pronašli.
– Radi se o rimskom brodolomu iz 1. stoljeća, a glavni teret bile su rimske amfore koje dolaze s istočnog Mediterana, kao i dijelovi na kojima su grčki natpisi. Specifičnost, osim ovog osnovnog tereta je i rodska vinska amfora, koja je mogla služiti kapetanu za desertno vino te još jedna amfora koja je unikatna na Jadranu, kazao je Gluščević.
Osim amfora, pronađeno je posuđe, staklo, brončane cijevi i posude, ali i neobrađeni kamen.
Naime, brod iz 1. stoljeća na kojemu se vrši istraživanje bio je teretni, a dio tereta koji je prevozio bio je vapnenac za koji se utvrđuje podrijetlo.
Već sad se može reći kako se radi o teretnom brodu, jer pronađeno je najviše sačuvanih brodskih rebara od svih brodoloma na Jadranu.
– Rebra, kojih smo pronašli pedesetak, su dosta dobro sačuvana. Trenutno nastojimo dignuti što više kamena kako bi stigli do trupa, no možemo reći da se radilo o jakom teretnom brodu, kazao je Gluščević.
Na ovoj lokaciji ostaju još osam dana, nakon čega ćemo znati što je sve pronađeno, a onda se sele 100 metara dalje gdje će nastaviti istraživanje na venecijanskom brodu iz 17. stoljeća koji je 1600 godina kasnije na gotovo istom mjestu kraj Silbe doživio brodolom.
