Već su dva dana zadarski arheolozi predvođeni ravnateljem Arheološkog muzeja Smiljanom Gluščevićem „zarobljeni” na moru između Silbe i Ista gdje su na južnoj strani nenastanjenih otočića Grebena provodili istraživanja ostataka potonulog antičkog broda iz sredine 1. stoljeća. Arheologe je zarobila najprije jaka bura, a onda strašno jugo, što je ipak bilo očekivano za ovo doba godine. Prije toga, čitavih 12-13 dana imali su sreću s vremenom, pa su uspjeli raditi u mnogim trenucima kad nije bilo vjetra, u čemu je pomogla i iznimna stabilnost katamarana “ZadarSuba”, a postavili su i dodatne sidrene blokove kako bi mogli neometano raditi zahtjevno i precizno podvodno arheološko istraživanje na dubini od 30 metara do 34 metra.
Na južnoj strani jednoga od triju grebena između Silbe i Ista tako je nastavljen posao započet prije više od desetljeća, pri čemu su arheolozi našli niz vrlo vrijednih predmeta. Posebno su zanimljive amfore posebnog tipa pronađene na više mjesta u Mediteranu porijeklom iz južne Italije, koje su se koristile uglavnom za prijevoz vina. Osim „vinskih amfora” pronađeno je dosta posuđa i lonaca proizvedenih negdje na istočnom Mediteranu, na otocima Egejskoga mora.
Jedna od specifičnosti toga broda je što je prvi put pronađen lomljeni kamen, prevožen vjerojatno na palubi broda. Radi se o vrsti vapnenca koji je mogao potjecati s različitih destinacija, čak i sa Silbe. Pronađene su čak i olovne cijevi kao mogući dijelovi brodske crpke, ali i brončane cijevi i vrčevi od bronce, što je rijetkost na nalazištima takve vrste. Arheolozi su imali vrijednu pomoć Strojarskog fakulteta u Zagrebu u obliku ustupljene ronilice, pomoću koje su nadzirali rad i sve snimali, što će pomoći u dokumentiranju obavljena posla.
– Radi se o jedinstvenim nalazima jer smo pronašli još 16 novih rebara broda, što čini ukupno 66 gusto komponiranih rebara, a to svjedoči o tome da se radilo o jakom teretnom brodu, dugom najmanje 20 metara, čiji je vlasnik govorio grčkim jezikom. Na Jadranu nikada nije otkriveno toliko rebara. Sutra prekidamo s istraživanjima nalazišta koje ćemo zaštititi i osigurati od krađe i devastacije. Nadamo se da ćemo se uskoro opet vratiti na Grebene i istražiti tajne antičkoga broda do kraja, što najviše ovisi o novčanim sredstvima. Deset godina je puno, vrijeme je da završimo istraživanje ovoga broda i na taj način zaključimo ovu zanimljivu arheološku priču – zaključuje dr. Gluščević.
Pomogli i ronioci policije
Zadarskim arheolozima konkretnu pomoć pružili su ronioci Interventne policije Policijske uprave Zadarske. Nije to prvi put da surađuju. I do sada je Arheološki muzej u Zadru imao veliku potporu PU zadarske, ne samo u istraživanju već i oko zaštite nalazišta i svih drugih poslova.
