Kad Hrvatska uđe u EU 1. srpnja 2013., jedna od prvih posljedica koje će domaći građani osjetiti jest to da više neće moći kupiti klasične žarulje sa žarnom niti. One su u EU zabranjene, a građani će moći birati između štednih, halogenih i LED žarulja. Sve te tri vrste odlikuju se većom energetskom efikasnošću rada od klasičnih žarulja, duljim životnim vijekom, ali i opasnostima koje kod “prve generacije” žarulja nisu postojale.
Kancerogene kemikalije
Kako su štedne žarulje od nabrojenih najjeftinije, pretpostavlja se da će one zauzeti najveći dio tržišta, no pri tome bi građani morali biti upoznati s rizicima njihova korištenja. Naime, iako postoje studije koje upozoravaju na to da štedne žarulje emitiraju kancerogene kemikalije kao što su fenol, naftalin i stiren, te rezultate formalne institucije još nisu prihvatile. Službeni stav EU i Svjetske zdravstvene organizacije jest da korištenje štednih žarulja nije štetno za zdravlje.
Oprezno s krhotinama
Ipak, ono što nitko ne spori jest da su opasne ako puknu. Naime, štedne žarulje sadrže živu, otrovnu i kancerogenu tvar koja se u slučaju da žarulja pukne oslobađa u atmosferu. Prema savjetima Hrvatskog zavoda za toksikologiju, u slučaju da se razbije, nužno je odmah otvoriti prozore prostorije, a ostatke praha i stakla pokupiti ljepljivom trakom. Krhotine treba odložiti u vrećicu, a tu vrećicu u još jednu vrećicu, a onda zbrinuti na odlagalištu otpada. Usto, ne preporučuje se korištenje štednih žarulja ni u uređajima koji svijetle blizu kože, poput noćnih lampi. Takvih opasnosti pri korištenju halogenih ili LED žarulja ima znatno manje, a i efikasnije su pri radu, pa je očekivati da bi se podosta građana na kraju, usprkos višoj cijeni, moglo odlučiti za njih.
