Seferovićeva knjiga je zaista neophodan priručnik svakome onom tko je u potrazi za identitetom postao Zadranin, kazao je prof. dr. Nikola Jakšić na današnjem predstavljanju knjige „Stari Zadar, gospodar zlata i srebra” autora Abdulaha Seferovića Sefija.
Knjiga je predstavljena u Gradskoj loži, a osim autora, novinara i publicista, koji je većinu svoga rada posvetio Zadru, o njoj su govorili i urednik Bože Čović, Zvonko Festini te prof. dr. Nikola Jakšić.
Seferović u svom djelu kroz bogate ilustracije i priče na njemu svojstven način govori o tome tko su stanovnici Zadra, što ih ujedinjuje osim ulica i prostora, gdje je bila prva giljotina, tko je i kada doseljavao, a tko iseljavao iz Zadra, priča o tome kako su se imenovale ulice, kako i tko je ta imena mijenjao, onome što se jelo i pilo u pojedinim vremenima, savezničkom bombardiranju i rušenja grada, ali i manje poznate stvari o poznatim gradskim „štacijama”.
Prema riječima Bože Čovića, ova knjiga nije napravljena poput sličnih objavljenih izdanja o starim hrvatskim gradovima Zagrebu, Šibeniku, Splitu i Boki Kotorskoj, ovo je Seferovićeva skitnja te ju je opisao kao „malu enciklopediju gradske urbane svakodnevice”.
– Knjiga ima 310 zadarskih fotografija i 10 poglavlja od kojih bi posebno upozorio da pročitate „Ars Memoriae” . S njim se možeš svaditi, slagati se ili ne slagati. Sefi tu sebe postavlja „visa vie” Grada Zadra , daje ocijene s kojima se ponekada i ne slažem, ali sve što je napisao skidam mu kapu i preporučujem da to svi pročitate, kazao je Festini i dodao kako bi gotova sva poglavlja mogao uzeti neki turistički vodič kao preporuku za putovanje po Zadru.
Nikola Jakšić dodao je i kako ovo knjiga otvorenog sadržaja te da je Sefi krećući se kroz zadarske kale na svakoj točki izvukao nešto iz memorije te su ga sitni podaci podsjetili i na događaje.
Sam autor bio je vrlo skroman te je rekao kako je sve rekao u knjizi te je većinu govora posvetio zahvalama svima koji su pomogli u realizaciji, a posebnu zahvalnost uputio je ljudima koji su ga učili voljeti Zadar, za koje je rekao da ih je mnogo, a posebno je istaknuo Antu Ivića i Josu Špralju.
