Koliko HRT treba platiti HAVC-u na ime financiranja audiovizualnih djela u 2012. godini, pitanje je oko kojeg se posljednjih tjedana lome koplja. Dok HAVC traži da mu se uplati 18,9 milijuna kuna, kao za 2011. godinu, HRT nudi 4,9 milijuna kuna manje, odnosno 14 milijuna kuna. Iako i jedna i druga strana pričaju kako će se situacija izgladiti na kolegijalan način, iz svega što se događalo proteklih dana jasno je da postoji, blago rečeno, buka u komunikaciji
Priča se zaoštrila prije nekoliko dana na sjednici Programskog vijeća HRT-a, kada su vijećnici dobili dopis Hrvoja Hribara, ravnatelja HAVC-a, u kojem zatražio podršku u podmirenju obveza HRT-a za 2012. godinu, ali je od vijećnika i zatražio ‘da ne prihvate Prijedlog rada i financijskog plana za 2013. godinu jer sadrži neadekvatan model izračun obveze HRT-a prema audiovizualnom stvaralaštvu’.
Prema njegovu mišljenju, obveza HRT-a za 2013. godinu trebala bi biti identična kao i za 2012. i, ako se ona ne ispuni, HAVC bi, tvrdi, u dvije godine ostao bez gotovo deset milijuna kuna.
‘Mislio sam da sam se nakon sastanka razumio s Hribarom, ali očito je da nisam’, kazao je tada Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a koji je problem dugovanja HAVC-u naslijedio od svojih prethodnika.
HRT-ova izdvajanja za HAVC
12.350.000 kuna 2009. godine
9.985.000 kuna 2010. godine
18.900.000 kuna 2011. godine
Na HRT-u ne spore da dugovanje postoji, ali smatraju da je HAVC-ov izračun utemeljen na financijskom planu koji je previđao nerealne prihode.
‘Treba imati na umu da povećanje pretplate, iako je bio previđeno, nije odobreno i da su prihodi od marketinga bili manji te da je HRT 2011. godinu završio u minusu. Mi nismo u mogućnosti ispuniti obveze koje ne dovodimo u pitanje’, kazao je Radman nakon sjednice PV-a.
Prema Zakonu o HRT-u i Zakonu o audiovizualnim djelatnostima, s računa na Prisavlju trebalo bi, prema HAVC-u, biti isplaćeno dva posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda od javnih i komercijalnih prihoda namijenjenih za proizvodnju audiovizualnih djela.
Iako se nijedna strana ne želi službeno očitovati što je uzeto kao osnovica jer budžet za program iznosio je dvjestotinjak milijuna kuna, što bi značilo da su obje svote puno više od dva posto, kao ni koje su stavke zaračunate i na osnovu kojih se došlo do izračuna od 14, odnosno 18,9 milijuna kuna, jednostavnom matematikom izračunava se da je polazišna osnova HRT-a bila 700 milijuna kuna, dok je HAVC uzeo iznos nešto veći od 900 milijuna.
‘Izračun nastaje analizom financija HRT-a, dokumentacije u koju HAVC ima uvid izrijekom zakona. Hrvatska javnost izdvaja 1,4 milijarde kuna u svrhu održavanja dva servisa – radijskog i televizijskog. Po izračunu koji predlaže HRT, ispada da je polovica tih sredstava namijenjena televiziji, a druga polovica radiju. Tu nešto ne štima! Radi se o grešci koja će biti ispravljena na suradnički i kolegijalan način’, stoji u odgovoru koji smo dobili od Hribara.
Neslužbeno s HRT-a pak doznajemo da su sredstvima namijenjenima za program pridodani i režijski troškovi, kao i troškovi za plaće zaposlenih te da se tako došlo do brojke od 700 milijuna.
‘HAVC očito ima neku svoju računicu. Činjenica je da Zakon nije dorečen i da se može rastezati. Da je u njemu izrijekom napisano koliko i od čega točno treba izdvojiti, kao što HRT izdvaja za pluralizam medija, problema ne bi bilo.
Znalo bi se da, recimo, da je dva posto od 1,4 milijarde 28 milijuna, ali se onda ne bi smjelo događati ono što se događa danas, a to je da HRT uplati novac HAVC-u, oni ga proslijede pojedinim autorima i producentima za filmove i serije, a onda uredno svi ti koji su dobili novac od HAVC-a dolaze na Prisavlje i traže da mi budemo koproducenti u nečemu za što smo već dali novac!
Što se tiče iznosa za 2013, mislim da HAVC ne može tražiti novac dok završni račun za 2012. još nije napravljen’, kaže nam sugovornik s Prisavlja koji je želio ostati anoniman.
Dok s jedne strane vijećnici u PV-u smatraju da se na ovaj način HRT izigrava zakonsku obvezu prema HAVC-u i na taj način potkopava važnu gospodarsku granu, na Prisavlju drže da je krajnje vrijeme da ih se prestane tretirati kao kravu muzaru.
‘Moglo bi se dogoditi da krava ostane bez mlijeka, a tek onda nitko neće imati ništa i svi će biti u problemima’, napominje naš sugovornik dobro upućen u ovu problematiku.
Što će HAVC poduzeti ostane li HRT pri tome da umjesto dogovorenih 18,9 isplati 14 milijuna kuna, od Hribara stiže diplomatski odgovor: ‘HRT i HAVC su partnerske i bliske javne ustanove, koje javni novac koriste u istom smjeru i zajednički realiziraju nacionalni program razvoja audiovizualne industrije. I HRT i HAVC će poduzeti sve da se ovo ne ponovi i brzo zaboravi.’
