Ivo Bilić, diplomirani ekonomist, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. u listopadu je objavio svoju kandidaturu za zadarskog gradonačelnika. Bilić u ovu utrku ulazi kao SDP-ov kandidat koji, međutim, nije član stranke.
* Govoreći u studenom na izvještajno-tematskoj sjednici Foruma žena SDP-a požalili ste se na nedostupnost ekonomskih pokazatelja koji se odnose na Zadar. Koji pokazatelji nedostaju?
– Mnogi temeljni podaci nedostaju ili se miješaju sa županijskima. Bruto društveni proizvod Zadra jedan je od temeljnih podataka koji nedostaju. Dugo mi je trebalo da do tog podatka dođem i kad sam ga konačno našao, gle čuda – taj podatak je iz 2009. godine! BDP je u 2009. iznosio 8.388 eura ili 83% nacionalnog prosjeka. Pitao sam se zar je moguće da nemamo podatke iz 2010. i 2011., jer je to temeljni podatak da bismo uopće mogli raditi usporednu analizu ekonomskih i financijskih pokazatelja Zadra u odnosu na hrvatske i europske gradove, jer mi smo od 1. srpnja u EU. S obzirom na to da je do tih podataka teško doći, često ih sam produciram i analiziram.
* Vrijedi li kao temelj analize podatak iz 2009. s obzirom na to da smo se tek nakon toga suočili s gospodarskom krizom u punoj snazi?
– Ovo sam uzeo kao indikaciju povijesnog broja. Do aktualnih brojeva ne možemo doći i zato ćemo odmah po preuzimanju odgovornosti za grad započeti s dubinskom, detaljnom i sveobuhvatnom financijskom i pravnom analizom. Izvršit ćemo inventuru.
* Planirate zadarski pandan državnom projektu “clean start”?
– Da. Građani će znati kako tko troši i na što se troši njihov novac.
* U govoru pred članovima SDP-a na božićnom domjenku rekli ste kako, kad dobijete mandat, planirate “velike reforme gradske uprave, gradskih poduzeća i gradskih financija”. Što to konkretno znači?
– Moj cilj je čista i efikasna gradska administracija, a to znači puno toga. Danas imamo gotovo kaotično stanje u pojedinim područjima. Zgrade su sagrađene, ljudi su kupili stanove, imaju adresu, a nemaju pristupni put. Zar to nije poziv za reformu? To je samo jedan primjer. Gradska administracija funkcionira više od 20 godina i vrijeme je da postane moderna, a to znači da bude potpuno reformirana. Imamo administraciju koja se izdigla iznad građana i koja “jede” građane, a mislim da će pojesti i samu sebe. Gradska administracija mora biti profesionalna i potpuno u funkciji interesa građana. Gradska administracija će imati striktne zadatke i ciljeve i bit će nadgledana od strane ljudi koji će upravljati gradom sa mnom na čelu.
* Znači li to da će biti otpuštanja?
– I da i ne. Onaj tko bude profesionalno izvršavao poslove nikakvih problema neće imati.
* Na koji način zamišljate reformu gradskih poduzeća?
– Gradska poduzeća moraju imati transparentno poslovanje, biti do kraja efikasna i racionalna. Mora se raditi više, brže i efikasnije.
* Znači li to spajanje nekih od komunalnih poduzeća?
– Vrlo vjerojatno. Neke djelatnosti apsolutno trebaju biti povezane. Gradska poduzeća moraju imati stručne i transparentne funkcije. Ne može se dogoditi da se nešto ne zna, da građani nešto ne znaju.
* Što smatrate da je netransparentno?
– Imam informaciju da se dio poslovanja jednog od gradskih poduzeća proglašava poslovnom tajnom, a to nema smisla. Ta su poduzeća odgovorna za svoj rad građanima, a to znači da i njihov dnevni rad i njihove financije moraju biti transparentni.
* Prirez porezu na dohodak u Zadru je uveden u travnju prošle godine i iznosi 12%. Planirate li zadržati prirez, ukinuti ga ili promijeniti njegovu stopu?
– Općenito uzevši, porez na dohodak ili prirez bit će moguće smanjiti tek kada uvedemo porez na imovinu čiji bi prihod trebao kompenzirati manjak poreza na dohodak. Ne manje važna je činjenica da bi se tada radilo o strukturnom poboljšanju poreznog sustava jer je smanjenje bruto cijene rada preduvjet poboljšanja konkurentnosti realnog sektora. Što se tiče prireza, ključno pitanje je koja je namjena tih sredstava. Ako ta sredstva idu, primjerice, u stavljanje u funkciju gospodarske zone, onda je to prava stvar, ali ako idu u krpanje proračuna, a to će “screening” pokazati, onda to nije dobro. Po mom sudu, prirez i svi ključni prihodi proračuna moraju biti u funkciji ekonomske ekspanzije grada. Bilo bi neozbiljno reći kako ćemo se odnositi prema korištenju prireza prije nego što budemo imali analizu stanja, financijskog i pravnog, uključujući i obveze iz ranijeg perioda. Sačekajmo inventuru, pa ćemo izići s konkretnim prijedlozima.
* Na jednom portalu izišla je informacija kako ste, kao član SKH, “odstupili od borbe za čelno mjesto u korist Romana Meštrovića”.
– Devedesetih godina je Romano Meštrović bio neprikosnoveni lider u tadašnjem teškom tranzicijskom vremenu i ni u kojem slučaju mu nisam bio konkurencija. Danas s distance mogu potvrditi da je Romano Meštrović povijesna ličnost u najpozitivnijem smislu riječi. Tako sam mislio tada, a tako mislim i danas.
* Zašto tada, kao član SKH, niste postali član SDP-a?
– Tada sam osjetio da je profesionalni put moj put i tada nije dolazio u obzir moj politički angažman, pa niti kroz članstvo. Mislim da sam donio dobru odluku. Moj stav je bio i ostao da nije dobro biti dugo u politici i da snaga svakog dužnosnika proizlazi iz njegovog profesionalnog rada, a ako se dogodi neka situacija, inicijativa i inspiracija kakva se dogodila meni, onda to može biti prilika pomoći zajednici i radu u javnom interesu. Mislim da je to prava stvar. Danas je vrijeme financijski i ekonomski teško, i kad čovjek iz mog miljea odluči napraviti zaokret i posvetiti se radu za druge i služiti sugrađanima, to me posebno motivira.
* Zašto danas niste postali član SDP-a?
– Moj svjetonazor je socijaldemokratski što uključuje pravo na samoostvarenje, na rad, na jednakost, na ljudska prava, na šanse za sve. Možete mi sad reći, kako to, bankar pa daje takve izjave, ali moram reći, neki put u meni je dualizam. Ovo su moja opredjeljenja, ali istovremeno, kad je riječ o mom profesionalnom radu, onda sam jako konzervativan i takav ću biti kad preuzmem odgovornost za grad. Vidjet ćete kako sam tvrd za svaku lipu i štitit ću je u interesu onih čija je ta lipa. Mislim da je, ako je čovjek predan nekoj ideji, taj formalni dio članstva nepotreban. U SDP-u ima dovoljno demokratičnosti da me, osim novinara, nitko ovako nešto ne pita. Mi smo se našli oko programa koje ćemo raditi.
DOLAZAK MMF-a NIJE NUŽAN, ALI NOVA SU PRAVILA IGRE
* Je li, kako tvrdi ekonomist Velimir Šonje, prosinačko sniženje kreditnog rejtinga od strane agencije Standard & Poor’s na ‘smeće’ samo preludij u neizbježno sklapanje aranžmana s MMF-om neposredno nakon ulaska u EU s obzirom na to da, kako podsjeća Šonje, Hrvatska od tog trenutka više ‘neće voditi samostalnu ekonomsku i fiskalnu politiku’ i ‘s ovakvim deficitom i javnim dugom, 1. srpnja 2013. automatski ulazi u proceduru pretjeranog deficita prema kojoj svaki detalj ekonomske i fiskalne politike dogovara s Europskom komisijom’?
– Ne nužno, jer ulaskom u takozvani europski semestar te vjerojatno u proceduru pretjeranog deficita Hrvatska može poboljšati fiskalni kredibilitet i percepciju investitora. Opredjeljenjem za ulazak u EU Hrvatska ujedno prihvaća rezolutniju agendu europske fiskalne konsolidacije te ubrzanja reformi radi jačanja konkurentnosti gospodarstva. Dolazak MMF-a nije nužan, ali nova su pravila igre koja se spremaju i vrata su već odškrinuta. Europski semestar čini skup procedura za ocjenu fiskalne i konkurentske održivosti neke ekonomije. Europska komisija propisuje strukturu deficita, udio javnog duga, udio za investicije, mjere za konkurentnost, pa čak i jedinični trošak rada. Moj osobni profesionalni stav je da će to biti dovoljno, ali vidjet ćemo kako će se stvari razvijati. Kriva je percepcija da samo nerazvijene ili ekonomije u razvoju, moraju provesti mjere štednje ili strukturne reforme. Naprotiv, najrazvijeniji danas započinju ili nastavljaju reforme u više područja, te u širem opsegu, nego što to čine nerazvijeni. Danas je više reformi u Njemačkoj nego u zemljama u procesu razvoja ekonomije. Unatoč percepciji naših građana kako je stanje u EU dramatično, tamošnje ekonomije reformiraju se brže nego neke druge važne ekonomske regije poput SAD-a, Japana ili zemalja BRIK-a, bez obzira na njihove visoke stope rasta i na europske skromne stope rasta. Dubina tih reformi koje se zbivaju u pokretačima europske ekonomije pozitivno će se odraziti na potencijalnu stopu rasta u EU, a očekujem i na pozitivnu stopu rasta u Hrvatskoj kao najmlađoj članci EU. Tu ne treba biti megaloman, svaki mali rast je velik. U ovim okolnostima kad se reformira struktura gospodarstva, a govorim to kao financijer, ne treba očekivati velike stope rasta.
