ZADAR – Prema novim pravilima upisa u srednje škole osnovcima će to biti olakšano elektronskim prijavama koje se prvi put uvode za iduću školsku godinu.
Završenim osnovcima je pružena mogućnost da se odjednom prijave u pet škola i na deset programa, istaknuo je resorni županijski pročelnik Ivan Šimunić. Po novom modelu upisa zbrajat će se ocjene od petog do osmog razreda, a ne kao prije 7. i 8. razreda. To je po ocjeni ravnatelja Rade Šimičevića, mjerodavno za bolju selekciju. On se nada kako će se takav model, kojeg od ove godine uvodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ustaliti a ne svake godine mijenjati.
No, ono što svih zabrinjava, osobito u zadarskim srednjim školama je trend manjeg broja učenika koji se upisuju.
Za predstojeću školsku godinu bit će čak 150 manje osmaša nego li godinu dana ranije.
Prema podacima koje je iznio Šimunić u školskoj godini 2012./2013. osme razrede u osnovnim školama završit će 1 864 učenika, a mjesta u srednjim školama je 2 324.
Iduće dvije godine dolazi do stagnacije, a onda slijedi drastičan pad osnovaca koji će završiti obavezno školovanje u Zadarskoj županiji. Bit će to generacija u kojoj je 1 600 osmaša.
“Ponovimo još jednom: rangiranje na temelju ocjena uz osnovne škole je neprecizno i nepravedno iz jednostavnog razloga što u različitim školama vladaju različiti kriteriji – ponekad su razlike drastične – i pri upisu u srednje škole prednost pri izboru neće imati učenici koji su u dosadašnjem školovanju bolje savladali znanja i razvili vještine, nego oni koji su imali sreće i završili školu u kojoj je ocjenjivanje blaže, kriteriji niži i učitelji manje strogi i principijelni. “, smatraju nastavnici.
Konkretnije, ovakav sustav za posljedicu ima to da na listama slabiji učenici češće zauzimaju mjesto ispred dobrih nego obrnuto. Također, korekcija sustava tako da se prosjek računa na decimale će dovesti do još žešće “hiperinflacije odlikaša” i još žešće “borbe za svaku decimalu” što će dodatno obesmisliti i obezvrijediti proces ocjenjivanja. “Promjene sustava” – više se ne gledaju zadnja dva, nego zadnja četiri razreda, i ne gleda se više zaokružena zaključna ocjena, nego prosječan uspjeh na više decimala; također, dodano je mnoštvo dodatnih bodova po raznim kriterijima – samo su kozmetičke i usmjerene su na ušutkavanje roditelja i medija.
Jedina njihova posljedica će biti da se u novinama više neće pojavljivati naslovi tipa “Ima odličan uspjeh, a nije uspio upisati gimnaziju”. Međutim, svi stvarni problemi će i dalje ostati tu, iako će sada biti uredno pometeni pod tepih, sakriveni u “pravednu” rang-listu ispunjenu brojkama koje ne znače ništa jer je način njihovog dobivanja subjektivan i podložan puno većoj grešci nego što je zapravo njihova prividna preciznost. Pred roditelje će se još više postavljati Sofijin izbor – upisati dijete u bolju osnovnu školu gdje će bolje usvojiti (pred)znanja, ali riskirati ne tako dobru izlaznu ocjenu i time smanjiti mogućnost upisivanja u dobru srednju školu, ili ga upisati u “blažu” osnovnu školu, osigurati dobre ocjene i upis, ali riskirati da dijete ne dobije svo predznanje koje je potrebno i izlagati ga stresu kad odjednom u srednjoj školi shvati da njegove petice nisu bile utemeljene.
Učitelje se ovim sustavom i dalje potiče i prisiljava na korupciju jer, imajući na umu da su neki učenici dobri, stimulirat će se dodatno poklanjanje ocjena kako bi se namaknula i ta posljednja decimala kako dijete ne bi bilo stavljeno u neravnopravan položaj u odnosu na manje dobre učenike iz lošijih škola, čiji su učitelji prilikom ocjenjivanja bili manje strogi. Argument da bi takav ispit predstavljao “preveliki stres za dijete” odbacujemo kao potpunu besmislicu. Djeca doživljavaju stres prilikom zaključivanja ocjena, prilikom upisa i prilikom prvih , ocjenjivanja u srednjoj školi, kao i u raznim drugim životnim situacijama.
“Izbjegavanje stresa” je kategorija koja nema svoje uporište u stvarnosti, a kamoli znanosti. Argument da temeljenje budućnosti na jednom ispitu u jednom danu nije dobro ima smisla, ali, kao prvo, taj je problem manji od loših posljedica koje proizvodi sadašnji sustav. Kao drugo, već sad postoji više upisnih rokova, a stvar se može ublažiti i na druge načine. Na primjer, ispit ne mora biti pisan u jednom danu.
Provjeravanje može biti organizirano kroz više dana u kojima bi se provjeravalo znanje pojedinog predmeta.
“Pozivamo Ministarstvo da, za početak, dopusti uvođenje ispita kao dio klasifikacijskog postupka u onim školama koje to žele, bilo kao uvod u uvođenje državne male mature, bilo kao eksperimentalni postupak prije uvođenja takvog ispita za sve ili većinu škola. Učitelji i nastavnici godinama vape za tim. Roditelji već godinama vape za tim. U svakoj raspravi koja se pokrene svi sudionici se slažu da bi to bilo najbolje rješenje, jedino Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ima drugačije mišljenje.”, poručuju nastavnici.
