U Udruženja građana stare devizne štednje BiH poručuju hrvatskim štedišama da tuže Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava ukoliko ministrica Pusić pristane na slovenske uvijete oko Ljubljanske banke i ulaska Hrvatske u EU.
– Rješenje oko kojega smo se suglasili ima nekoliko različitih podvarijanti. Ono je inovativno i nešto što se u javnosti dosad nije spominjalo – rekli su Vesna Pusić i Karl Erjavec u srijedu nakon što su utanačili sljedeći sastanak dvoje ministara vanjskih poslova za 19. veljače.
Odmah nakon toga oglasili su se iz Udruženja građana stare devizne štednje BiH čija su tri državljana Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović dobili presudu protiv Ljubljanske banke, čime je stvoren presedan i za ostale oštećene štediše.
– Pristanu li delegacija na čelu s Vesnom Pusić na slovenske ucjene, bivši štediše Ljubljanske banke trebale bi Europskom sudu pravde tužiti hrvatsku Vladu a ne više slovensku banku – poručuje Miomir Kurušić iz Udruženja građana stare devizne štednje BiH.
Za razliku od političara, optimizam razvojem događaja oko Ljubljanske banke međutim ne dijele hrvatski štediše. Upozoravaju kako će u svakom slučaju loše proći jer im sva tri dosad ponuđena rješenja idu na štetu.
Koga briga za novac štediša, bitno je ugurati se u EU
– Nakon što se političari dogovore, uslijedit će hvalospjevi u medijima i slavljenje uspješnog kompromisa kojim će u stvari hrvatski štediše ostati bez najmanje 70 posto novca kojeg nam duguju. Sve je ‘dignuto’ na razinu državnih politika u kontekstu ulaska Hrvatske u EU. Istovremeno se nitko od hrvatskih političara nije sjetio stati u obranu privatnog vlasništva njihovih građana – upozorava Milan Popović, kojemu Ljubljanska banka duguje oko 10.000 eura bez kamata.
Mediji su prenijeli kako su trenutno na stolu tri moguća rješenja problema Ljubljanske banke.
Prepuštanje spora nekom arbitražnom sudu u Europi. Dozvola Sloveniji da 30 godina vraća glavnicu duga štedišama (278 milijuna eura) pri čemu bi joj se kamate oprostile (421 milijuna eura), čemu je sklonija Hrvatska, te dogovor kojem je sklonija Slovenija: poravnanje duga banke štedišama i potraživanja banke od hrvatskih tvrtki.
– Sva ta tri rješenje idu na štetu hrvatskih štediša. U slučaju arbitraže, slučaj za koji već postoji sudski presedan, razvući će se u nedogled. U najboljem slučaju, ostat ćemo bez zakonske kamate na naše uloge dok nam u slučaju da prođe slovenski prijedlog o poravnanju dugova ne preostaje drugo već da tužimo hrvatsku državu – zaključuje Popović.
