Da nasilje u školama poprima sve alarmantnije razmjere ne svjedoče više samo apeli nastavnika nego i konkretne brojke: prema najnovijim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za 2011./2012. školsku godinu broj evidentiranih nasilnih događaja u osnovnim i srednjim školama popeo se na 2435!
To je apsolutni rekord u posljednjih pet godina i čak 80 službeno zabilježenih nasilnih događaja više nego 2010./2011. školske godine. U odnosu, primjerice, na 2007./2008. školsku godinu, kada je popisano 2160 različitih oblika nasilnih događaja, proizlazi da je samo službena evidencija pokazala kako se nasilje u školama u pet godina povećalo za 275 konkretnih novih slučajeva.
Peticija za nove mjere
Ili, pomučimo li se još malo s matematikom, te uzmemo li u obzir da školska godina broji ukupno 175 radnih dana, može se zaključiti kako se prošle godine u školama “odigravalo” najmanje 14 nasilnih događaja dnevno, dok je prije pet godina to bilo 12 događaja.
– Zaključiti da je to stvarno stanje, to se ne bi usudio ni ministar Željko Jovanović. Prema anketi koju je naš sindikat radio prije nekoliko godina, pokazalo se da na jedan evidentirani slučaj dolaze još tri neprijavljena, a do danas to se nije promijenilo. Škole se često boje prijaviti nasilje jer bi onda bile percipirane kao problematične, ravnatelji kao neuspješni, a nastavnicima bi se nametao osjećaj krivnje kao da su zaslužili to što im se događa – upozorava Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod.
Statistika je, tako, potvrdila ono što očajni nastavnici pokušavaju osvijestiti ne samo javnim nastupima i upozorenjima, nego i peticijom kojom predlažu nove mjere kažnjavanja nasilnih učenika, poput suspenzija s nastave, i koju je samo do četvrtka potpisalo 7022 nastavnika. Predsjednika Udruge “Nastavnici org.” koja je organizirala peticiju Dalibora Perkovića, profesora fizike iz Zagreba, najnoviji rezultati nisu iznenadili:
– To je logično i očekivano jer obrazovni sustav stimulira nasilje. Nedostatak ikakvih djelotvornih sankcija pogoduje njegovu stalnom porastu. Međutim, ono je puno veće nego što podaci pokazuju, ali ga sve manje prijavljujemo jer nitko nema iluziju da će se išta riješiti – kaže Perković. Udruga je i dalje uporna u prikupljanju potpisa i poziva na donošenje novih mjera, “barem represivnih, kada već nema preventivnih” jer, kaže, tom borbom ne tražimo privilegije, nego djelotvorna rješenja problema s kojim se borimo svaki dan.
Najnoviji neslavni podaci iz prve godine mandata ministra Željka Jovanovića djeluju još poraznije kada se vidi da su samo među osnovcima prošle školske godine zabilježena 164 nasilna događaja s tjelesnim ozljedama i 228 slučajeva verbalnog nasilja, 401 slučaj nasilničkog ponašanja, 195 slučajeva sudjelovanja u tučnjavi, 120 slučajeva prijetnji, osam razbojstava, 15 provala, kod sedam osnovaca pronađeno je vatreno oružje ili druga sredstva pogodna za ozljeđivanje, osmero je evidentirano zbog seksualnog delikta (godinu ranije bilo ih je šest), a četvero njih otkriveno je zbog zloporabe droga.
Udvostručen je broj evidentiranih spaljivanja i otuđivanja školskih dnevnika, elektroničkog nasilja i slično (s 22 na 44 slučaja prošle godine). Ukupno je broj nasilnih događaja u osnovnim školama prošle školske godine porastao s 1491 na 1517 u odnosu na godinu ranije.
Seksualni delikti
Među srednjoškolcima, kojih je upola manje nego osnovaca, bilježe se 124 nasilna događaja i 128 slučajeva verbalnog nasilja, raste broj sudjelovanja u tučnjavi (sa 81 godinu dana ranije na 94 prošle godine), kao i broj prijetnja (s 50 na 57), seksualnih delikata bilo je devet, dok je brojka otkrivenih slučajeva zloporabe opojnih droga nešto manja (prošle godine 91, godinu ranije 96).
Zabrinjavajuće djeluje i podatak da su u srednjim školama pronađena čak 92 neovlaštena sredstva pogodna za ozljeđivanje. Ukupno je u srednjim školama prošle godine zabilježeno 918 nasilnih događaja, ili čak 54 više nego godinu ranije kada ih je bilo 864.
Policija je u osnovnim školama morala intervenirati čak 288 puta, a u srednjima 161 put, zdravstvene su službe u osnovne škole stigle 211 puta, a u srednje 74 puta, a bilo je i poziva vatrogascima, socijalnim službama, uredima državne uprave i Ministarstvu.
Dok se nastavnici bore za uvođenje suspenzije, jer dosadašnje mjere nisu dovoljno pomogle u suzbijanju ove pošasti u učionicama i oko njih, treba spomenuti da su prošle školske godine u osnovnim školama izrečene ukupno 772 odgojne mjere (opomene, ukori, ukori pred isključenje, isključenja i drugo), a u srednjima 403 (30-ak više nego godinu ranije).
Ti bi podaci, smatra Željko Stipić, bili još porazniji da prije četiri godine nije uvedena mjera produženog stručnog postupka, prema kojoj se teško nasilni učenik ne smije izbaciti iz škole prije negoli najmanje tri mjeseca ne ostane na “promatranju” u školi, a više stručnjaka pokušava mu pomoći da promijeni ponašanje.
Ta mjera nije, naravno, dala gotovo nikakve rezultate.
– Zapravo smo dezavuirali dvije mjere, u osnovnim školama premještaj u drugu školu, a u srednjima izbacivanje. Nasilnicima je tako omogućeno da ostanu u školi, a druga djeca i dalje trpe – ističe Stipić, čiji je sindikat 2010. godine pokrenuo peticiju da se ta mjera izbaci iz škola, a koju je potpisalo 16 tisuća nastavnika. Međutim, nije im udovoljeno – ostala do danas.















