Nepovoljno stanje na tankerskom tržištu i još neizvjesnije prognoze oko oporavka tog brodarskog sektora primorale su čelništvo “Tankerske plovidbe” na odustajanje od prvog od dvaju već ugovorenih tankera za prijevoz nafte i kemikalija koji su se trebali graditi u Južnoj Koreji.
Prema početnim planovima, obje novogradnje, pojedinačne nosivosti 50 tisuća tona, trebale su biti isporučene zadarskom brodaru još tijekom prošle godine, ali je negativno kretanje vozarina utjecalo na pomicanje rokova u dogovoru sa SPP-ovim brodogradilištem u Sacheonu. U konačnici je Uprava “Tankerske” ipak odustala od izgradnje prvog broda, dok bi drugi tanker trebao biti predan našoj kompaniji u prvoj polovici 2015. godine.
Nikoga ne čudi
Naravno, Zadrani su zbog toga bili dužni dalekoistočnom škveru isplatiti penale zbog prekida već ugovorenog posla, u iznosu od 34,4 milijuna kuna, ali je u dogovoru dviju strana taj novac preusmjeren za financiranje planirane druge, a sada jedine novogradnje.
S već ranije uplaćenim iznosima, “Tankerska plovidba” ukupno je podmireno gotovo 50 posto vrijednosti broda. Takav rasplet aktualne poslovne priče malo koga je začudio jer se nepovoljne prognoze ne obećavaju skori oporavak vozarina u tankerskom sektoru. Vozarine danas jedva pokrivaju troškove broda i posade, a deseci tankera čvrsto su privezani u lukama zbog nedostatka kvalitetnih poslova koji bi mogli donijeti koliko-toliko “živog” novca za brodovlasnike.
U takvom okruženju nije lako planirati razvojne smjernice, pa i obnovu flote, jer ne stoji uvijek nepisano pravilo da se brodovi grade u vrijeme krize kako bi u razoblju rasta tržišta donosili zaradu svojim vlasnicima. Naime, nije uvijek lako naći novac ili raspoložene kreditore koji bi podržali takav potez poslovodstva jedne kompanije.
‘Ravni kotari’ i ‘Obrovac’
Inače, “Tankerska plovidba” ima pozitivna iskustva s južnokorejskim SPP-om, jednim od najbrže rastućih brodograđevnih sustava u svijetu. Na njihovim su navozima izgrađeni brodovi „Ravni kotari” i “Obrovac”, dvije posljednje prinove u „suhom” dijelu zadarske flote.
Suradnja s dalekoistočnom kompanijom trebala je biti nastavljena gradnjom dvaju tankera, pojedinačne dužine 183 metra i širine 32,2 metra, čiji bi strojevi razvijali brzinu od gotovo 15 čvorova.
Planirana serija sada je ostala samo na jednom brodu, ali to tamošnjim škveranima ne bi trebalo predstavljati nikakav problem, jer su od 2006. godine do danas isporučili gotovo 60 brodova sličnih značajki. Uz dvije preostale novogradnje koje bi tijekom ove godine trebale uploviti pod zastavu “Atlantske plovidbe” iz Dubrovnika, ugovoreni zadarski tanker jedini je brod koji bi hrvatskim kompanijama trebao biti isporučen s Dalekog istoka.
Doduše, narudžbi i nema baš previše, jer tom popisu valja dodati samo brodove koje “Uljanik plovidba” sada gradi na matičnim pulskim navozima.
