Multimedijalna dvorana Gradske knjižnice Zadar bila je pretijesna za sve koji su željeli sudjelovati na posljednjem Morskom utorku „Hvali iskustvo, drži se znanosti! Ekstremne meteorološke pojave koje ugrožavaju plovidbu (ribarenje) na moru” koje je organizirala knjižnici u suradnji sa Županijskom zajednicom tehničke kulture Zadar.
Predavač je bio poznati zadarski meteorolog Duško Kraljev, a zajedno s njim predavati je trebao poznati meteorolog Milan Sijerković, koji je izostao zbog bolesti.
Prije vremenske prognoze na središnjem Dnevniku nacionalne televizije ribari i težaci prognozu su iščitavali čitajući znakove u prirodi. Umjesto stručnog komentara Milana Sijerkovića, koji nas desetljećima informira kakvo nas vrijeme čeka sutra i idućih nekoliko dana, netko bi na zajedničkom večernjem sijelu komentirao „dobar dan se po dobru navečer poznaje”. Većini bi to bilo dovoljno da znaju kakav ih sutra radni raspored čeka – hoće li ići s ovcama na pašu, na more u ribanje ili kopati u polje. Za finiju prognozu “čitali” su se drugi znakovi poput boje neba, rose, duge, oblaka na nebu i njihova oblika.
– Pučka prognoza nastala je stoljetnim iskustvom i ona je kratkoročno točnija od znanstvene. Njeno poznavanje može čovjeku spasiti život, naročito na moru kada čovjek uz sebe nema potrebne instrumente. Tada se po znakovima na nebu, proučavanju ponašanja živih bića i drugim znakovima može predvidjeti kako će se vrijeme ponašati. Znanstvena prognoza je preciznija na duži rok. Svi koji danas plove morem trebaju dobro poznavati jednu i drugu, jer tada ima manje iznenađenja. Meteorologija nas prati tijekom cijelog života – od jutra kada se probudimo pa do navečer kada idemo spavati, kaže Kraljev.
S kolikim oprezom treba pristupati prirodi i njenim silama najzornije svjedoče primjeri o snazi koju postiže olujno jugo na Jadranu od Istre do Dubrovnika. Najveći valovi koje je podignulo jugo bili su visine 10,8 metara na sjevernom Jadranu. Na drugom kraju na jugu u Porporela, najpoznatijem dijelu starog Dubrovnika, i danas stoji kamen mase 3.159 kilograma koji je 1879. godine na obalu izbacilo jugo.
