Antibiotici za kašalj i steroidi za teniski lakat neki su od primjera ‘lijekova’ koji se često propisuju iako u pravilu uopće ne djeluju na bolest, a mogu i štetiti.
Kao što su i nekad davno liječnici koristili beskorisne, a ponekad i štetne metode, i danas neki načini liječenja i testovi ustvari ne djeluju.
Problem je tako velik da je u SAD-u niz velikih liječničkih udruga, uključujući i American College of Cardiology, lansirao kampanju kako bi potaknuli liječnike i pacijente da ne koriste neki od 90 široko prihvaćenih načina liječenja koje smatraju beskorisnima. Među njima je i rutinski ECG (elektrokardiogram) kako bi se testirala elektronska aktivnost srca kod pacijenta koji nemaju simptome, kao i propisivanje antibiotika za niz infekcija uha.
Naime, u posljednjih nekoliko desetljeća postoji pokret koji bi se mogao nazvati ‘medicina temeljena na dokazima’. Ideja je da se ne propisuju tablete ili izvode operacije samo zato što se to čini logičnim. Za propisivanje lijeka, smatraju, važniji su snažni dokazi temeljeni na istraživanju koji pokazuju da je lijek ili zahvat koristan.
Nepotrebni lijekovi i zahvati
1. Lijekovi za blago povišen krvni tlak
Optimalna razina krvnog tlaka neprestano se spušta. Danas se smatra da tlak treba biti ispod 140/90.
Međutim, Cochrane Collaboration, uvažena nezavisna organizacija, ustanovila je da ne postoje dokazi da lijekovi za tlak smanjuju broj smrtnih slučajeva kod ljudi koji imaju tlak između 140/90 i 159/99.
Koristi su očite nakon prestajanja pušenja, uvođenja zdrave prehrane i tjelovježbe. Međutim, tablete protiv povišenog tlaka kod ove grupe ljudi nisu se pokazale korisnima. Istovremeno, mnogi se žale na nuspojave, kao što su povećano mokrenje i slabost.
2. Statini u prevenciji srčanih bolesti kod žena
Statini su lijekovi za snižavanje kolesterola i isprva su se propisivali ljudima koji su imali srčani udar, moždani udar ili perifernu bolest krvnih žila.
No, propisuju se i ljudima koji imaju veći rizik od srčanog i moždanog udara, a to su oni s povišenim tlakom, pušači i oni s povišenim kolesterolom. I iako neke studije pokazuju da statini smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara kod žena, sveukupnu stopu smrtnosti nisu smanjili. Čini se da je problem u brojnim nuspojavama koje mogu učiniti više zla nego koristi.
Mišljenja o koristi statina kod žena su podijeljena, no kod muškaraca je uočena mala korist.
3. Steroidne injekcije kod teniskog lakta
Lateralni epikondilitis, poznat i kao teniski lakat, kumulativna je traumatološka ozljeda čiji je uzrok konstantno korištenje mišića ruke i nadlaktice, što uzrokuje male pukotine u tetivama, tj. tendonitis. Bol i upalu tetiva nekad uzrokuje i izravna ozljeda.
Liječnici su vidjeli da injekcije djeluju brže nego placebo. I činilo se da injekcije djeluju.
Međutim, veliko istraživanje objavljeno u Journal of the American Medical Association promatralo je dugoročno djelovanje injekcija. Pokazalo se da je potpuni oporavak kod pacijenata koji su dobili injekciju produžen.
Najbolji način liječenja ovog problema je zapravo čuvanje od nove ozljede i vrijeme. Oko 93 posto pacijenta je nakon ovakvog liječenja bilo bolje za godinu dana.
4. Vađenje krajnika zbog tonzilitisa
Ovo je jedna od najčešćih operacija koja se desetljećima provodi kod djece. I činilo se da djeluje. Djeca kojoj su izvađeni krajnici imala su manje tonzilitisa godinama kasnije.
Međutim, tek je veliko istraživanje na dvjema grupama djece (jednima su odstranjeni krajnici, a drugi su samo bili uključeni u promatranje) pokazalo da je djeci u objema grupama s godinama zdravstveno stanje bilo bolje – djeca su imala manje upala grla bez obzira jesu li imala operaciju ili ne.
Sumnje u koristi ove operacije javile su se već početkom 30-ih godina prošlog stoljeća, no sve donedavno nije bilo jasnih dokaza djeluje li operacija ili ne.
Inače, tonzilitis (akutna infekcija krajnika) je prvenstveno dječja bolest. Tek se ponekad razbole i odrasli. Uz simptome slične gripi, krajnici (tonzile) su crveni, upaljeni i povećani.
Iz Cochrane Reviewa su 2009. godine objavili da je vađenje krajnika preporučljivo samo kod vrlo ozbiljnog tonzilitisa.
5. Artroskopija za koljeno oboljelo od artritisa
Ispiranje koljenog zgloba tekućinom uz pomoć minimalno invazivne vrste kirurškog zahvata kojom se mogu izvesti najrazličitiji zahvati na zglobovima i izvanzglobnim prostorima naziva se artroskopija. Ova tehnika koristi se godinama za tretiranje boli koja je posljedica osteoartritisa.
Činilo se da čišćenje krhotina preostalih nakon trošenja i habanja kostiju ili hrskavice ima smisla.
Međutim, američka studija iz 2002. je usporedila ljude koji su imali pravi zahvat artroskopije i one koji su samo mislili da su mu podvrgnuti (dobili su sedativ, napravljen je rez na koljenu i čuli su tekućinu koja se prolijeva, no zahvata zapravo nije bilo). Nakon nekog vremena ljudi su imali istu razinu boli. A ljudi iz grupe koji su zaista bili podvrgnuti artroskopiji su se tijekom oporavka zapravo češće žalili da im koljeno ne funkcionira kao prije.
Iz američkog The National Institute for Clinical Excellencea sad poručuju da se zahvat ne bi smio nuditi rutinski. Ipak, svake se godine izvede na desetke tisuća ovih zahvata.
6. Antidepresivi za blagu depresiju
U slučaju blage depresije (par dana lošeg raspoloženja i plačljivosti) antidepresivi su djelotvorni jednako kao i placebo, pokazuju nova istraživanja. Za tretiranje ovih simptoma bolji pristup nudi kognitivno bihevioralna terapija.
Većina liječnika bi ipak propisala antidepresive onima koje muči rano buđenje, slaba koncentracija, usporeno kretanje i govor, te suicidne misli jer su to simptomi težeg oblika depresije.
7. Aspirin u prevenciji srčanog udara
Ljudima koji su imali srčani ili moždani udar rutinski se preporučivalo uzimanje aspirina kako bi se smanjila mogućnost recidiva. Osim toga, sve do 2010. ljudima koji su sasvim dobro, ali su imali faktor rizika, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka, liječnici su također preporučivali svakodnevno uzimanje aspirina u preventivne svrhe.
Činilo se razumnim – ako pomaže ljudima koji su već imali srčani udar, aspirin bi mogao zaustaviti srčani udar da se uopće dogodi.
No, velika studija iz 2010. pokazala je da aspirin povećava krvarenje, a to nije korisno ako ga piju inače zdravi ljudi. Rizik zbog nuspojava tad je veći od moguće koristi. Od tada se aspirin ne preporučuje rutinski osobama bez kardiovaskularnih bolesti.
Ipak, mnogi pacijenti i dalje uzimaju aspirin, a neki ga liječnici još uvijek propisuju i bolesnicima koji nikad nisu imali srčani ili moždani udar.
A što se tiče nedavne studije koja tvrdi da aspirin može spriječiti rak crijeva, pitanje je je li rizik veći od moguće koristi.
Antibiotici protiv kašlja
Dolaskom zime, mnogi koje muči kašalj od liječnika traže antibiotike – i liječnici opće prakse ih često propisuju.
Naravno, oni koji imaju upalu pluća ili komplicirane bakterijske infekcije trebaju antibiotike. Međutim, velika studija objavljena u časopisu The Lancet pokazuje da je malo koristi od antibiotika među onima koji imaju virusne infekcije. Istina, neke od njih se zakompliciraju dodatnim bakterijskim infekcijama, ali na viruse antibiotici i dalje ne djeluju. A tu su i nuspojave zbog gubitka dobre mikroflore. Zato je izbjegavanje antibiotika, kad god je to moguće, prilično dobra ideja.
Često testiranje krvi kod dijabetesa tipa 2
Sve do prošle godine, osobe oboljele od dijabetesa tipa 2 imale su setove za provjeru razine šećera u krvi koje su koristili jednom ili nekoliko puta dnevno.
Ovo je korisno za one koji uzimaju inzulin, no većina oboljelih ne koristi inzulin. A studija Cochrane Reviewa pokazala je da kod onih koji ne uzimaju inzulin, česta provjera nije dovela do boljeg zdravstvenog stanja, a imali su i tek minimalno bolju kontrolu šećera u krvi.
Štoviše, često testiranje dovelo je i do toga da su pacijenti izvijestili o više epizoda s niskom razinom šećera.
No, iako se ova praksa više ne preporučuje, mnogi pacijenti i liječnici drže se stare preporuke.
