Hrvatska u Europsku uniju ulazi 1. srpnja. Koliko ćemo imati zaštićenih proizvoda na velikom europskom tržištu? Kako sada stvari stoje, samo osam. Naime oznaku zemljopisnog podrijetla nose samo tri vrste pršuta (krčki, dalmatinski i drniški), poljički soparnik, meso zagorskog purana, lički krumpir, baranjski kulen i virovitička paprika.
Na zajedničkom tržištu sadašnjih 27 država članica Europske unije vrijednost prodaje hrane i pića je oko 956 milijardi eura, a na proizvode s zemljopisnim podrijetlom (GI) otpada 54,3 milijarde eura, piše poslovni.hr.
Vina, sirevi i pivo
Apsolutni pobjednici kod GI proizvoda su vina, čija je vrijednost prodaje 30,4 milijarde uera, a potom slijede sirevi s 6,3 milijarde eura, dok je pivo treće s 2,3 milijarde eura. Proizvodi s zemljopisnim podrijetlom uglavnom pronađu kupca na lokalnom tržištu gdje su i proizvdeni (60%), 20% proda se na europskom tržištu država članica, a preostalih 20% ide na prekooceanska tržišta, uglavnom SAD.
Francuska sa 20,8 milijardi eura i Italija sa 11,8 mlrd. eura drže sam vrh ljestvice najuspješnijih zemalja u proizvodnji GI asortimana. Slijede Njemačka sa 5,7 mlrd. te Velika Britanija sa 5,5 mlrd. eura.
Iako hrvatska vina i sirevi već nekoliko godina na prestižnim svjetskim sajmovima dobivaju najviša odličja, još nismo zaštitili nijedan proizvod iz tih dviju kategorija. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je zasad na listi proizvoda koji nose znak zemljopisnoga podrijetla samo njih osam gore navedenih.
Hrvatska se u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i proizvodnji pića, u odnosu na količine koje tržištu isporučuje 27 članica EU, promatra kao svojevrsna statistička pogreška s obzirom na iznimno male udjele u odnosu na volumene koje ostvaruju europski proizvođači. Ne samo u vinu i siru nego i u svim ostalim proizvodima, dobra ulaznica za traženje konkurentne niše na budućem zajedničkom tržištu mogli bi biti upravo proizvodi s oznakom zemljopisnoga podrijetla, zaključuje poslovni.hr.
