Harold Pece, diplomirani pravnik u Službi za društvene djelatnosti Ureda državne uprave, prvi je sportski inspektor u Zadarskoj županiji. U nastupnom razgovoru za naš list Pece objašnjava što je posao sportskog inspektora, što su njegova prava i ovlasti.
– Posao sportskog inspektora normiran je Zakonom o sportskoj inspekciji i Zakonom o sportu. Oba zakona su relativno kratka i svaki ih građanin može pronaći na web- stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Ukratko, sportski inspektori nadziru zakonitost rada sportskih udruga i kolektiva, amaterskih kao i profesionalnih: od upisa u registar sportskih djelatnosti i uvjeta za rad sa sportašima pa do svakodnevnog funkcioniranja klubova u skladu sa zakonskim odredbama. Na dužnosti ste tek nekoliko tjedana.
Jeste li u tom vremenu proveli nadzor nad nekim sportskim kolektivom?
– Određeni nadzori su u tijeku. O rezultatima nadzora, međutim, nemam ovlasti govoriti za javnost, kao ni o razlozima zašto je neki nadzor proveden. Sportski inspektori inače djeluju na tri načina: po prijavi, po vlastitoj procjeni i po nalogu glavnoga sportskog inspektora. …koji još nije izabran.
Može li tako postavljen sustav uopće funkcionirati bez glavnog inspektora?
– Istina, natječaj za glavnog inspektora bit će ponovljen jer prvi nije uspio, no mi smo već dobili određene obveze koje provodimo. Moram naglasiti da je posao sportskog inspektora prije svega preventivne naravi pa ovom prilikom pozivam sve sportske organizacije da dobro prouče nadležne zakone i prema njima usklade svoje osnivačke akte, ako to već nisu napravili. Tako bi olakšali rad sportske inspekcije.
Prevencija je dobrodošla, no sportski inspektori imaju i instrumente sankcija za one koji krše zakone?
– Sankcije postoje, ali se one zadnje primjenjuju. Ako se uoči neka nepravilnost u sportskom društvu, najprije dobiju rok da tu nepravilnost uklone odnosno usklade sa zakonom. Ako do usklađenja ne dođe ni nakon upozorenja, ako dođe do sprečavanja nadzora ili nepostupanja po izdanom rješenju, sportski inspektori mogu odrediti kazne za sportske organizacije koje se kreće u rasponu od 10 do 50 tisuća kuna za pravne i od 5 do 10 tisuća kuna za fizičke osobe. Kao krajnju mjeru inspektori mogu naložiti prestanak rada pojedinih kolektiva.
Predviđa li novi Zakon o sportskim inspektorima ili Zakon o sportu, primjerice, ulogu tzv. vanjskih suradnika u djelovanju sportskih klubova?
– Zakon takvu kategoriju ne poznaje, ali je suradnja između pojedinaca i kluba moguća pod uvjetom da se ugovorno definiraju obveze. Kao inspektor imam ovlasti nadzirati izvršenje takvih ugovora, kao i ostale ugovore i akte između igrača i kluba, odnosno igrača i menadžera. Jedino nemamo ovlasti za provjeravanje financijskog stanja klubova za što je zadužena financijska inspekcija.
Može li, primjerice, Ivano Balić, otvoriti školu rukometa i raditi s djecom? – Može, ako ima potvrdu o završenom obrazovanju za tu djelatnost. Osvajači medalja imaju nekih prednosti kod osnivanja sportskih organizacija, ali nitko se ne može baviti treniranjem sportaša ili djece bez završenih stručnih kvalifikacija, pa tako ni vrhunski sportaši. Cilj, naime, nije nekome onemogućiti bavljenje sportom, već unapređenje sporta kroz podizanje kvalitete rada u sportskim organizacijama.
