Na bolovanju duljem od tri godine trenutno je 429 osoba, pri čemu je 70 osiguranika na dugotrajnom bolovanju zbog ozljeda na radu, 25 zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a jedna osoba zbog profesionalne bolesti.
No rješenja, kada je riječ o naknadi plaće osiguranika na dugotrajnom bolovanju, odnosno bolovanju dužem od tri godine, još uvijek nema. Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo zdravlja priprema izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kako bi se pronašlo rješenje za osiguranike na bolovanju dužem od tri godine kojima se od lani više ne isplaćuje naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstvno osiguranje (HZZO). No, rad na tim izmjenama još je u ranoj fazi i pitanje je koliko će se još čekati na rješenje.
Zamjene radnika
U međuvremenu dio osiguranika na dugotrajnom bolovanju zbog »običnih« bolesti vraćeno je na teret poslodavaca koji im isplaćuju naknadu plaće. Često su se poslodavci nalazili i u situacijama da u zamjenu za radnika na bolovanju dužem od tri godine zaposle drugog radnika. On se u međuvremenu razbolio, a poslodavac angažira i trećeg radnika kako bi posao ipak bio obavljen. U konačnici, poslodavac za jedno radno mjesto isplaćuje tri plaće.
Prema neslužbenim informacijama osiguranici na bolovanjima dužim od tri godine ponovo će biti vraćeni na teret zdravstvenog sustava, odnosno primat će naknadu plaće na teret HZZO. No, da se to dogodi treba izmijeniti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Naime, ideji da se nakon tri godine bolovanja osiguraniku automatski utvrdi nesposobnost za rad, odnosno prizna mu se pravo na invalidsku mirovinu, ministarstvo rada i mirovinskog sustava nije prihvatilo jer trogodišnje liječenje ne znači da je netko trajno nesposoban za rad. Slanje takvih osiguranika u mirovinu zdravstvenom sustavu olakašlo bi situaciju, a mirovinski opteretilo. Takve radnike trebalo bi profesionalno rehabilitirati, obaviti procjenu radne sposobnosti i pronaći im novo radno mjesto, ukoliko na starom zbog zdravstvenog stanja ne mogu raditi. I tako pokušaj rješavanja problema na način da se problem prebaci nekom drugom, nije prošao.
Jedinstvo
Bivša zdravstvena administracija pokušala je smanjiti broj bolovanja koja traju tri ili više godina pretpostavljajući kako u trogodišnjem razdoblju liječenje treba završiti te da radnik ponovo treba početiti raditi ili mu treba utvrditi opću ili djelomičnu nesposobnost za rad. Već je tada bilo jasno da će adminsitrativno rezanje bolovanja koja traju duže od tri godine u praksi prouzročiti probleme. Prvi su se počeli javljati prošle godine.
Poslodavci i sindikati u ovom su pitanju pokazali jedinstvo, zatraživši od aktualne administracije da se nađe rješenje problema. Zatražili su i da ih se uključi u radnu skupinu za izmjenu zakona, no na taj zatjev odgovor nisu dobili
