Zagrebačka obitelj Frlan samo je jedna od mnogih koja je ovoga tjedna zbog duga banci ostala bez doma. Prema nekim procjenama takva sudbina dnevno zadesi 10-ak hrvatskih obitelji. Već tri godine razmatra se ideja uvođenja osobnog bankrota, instituta kojim bi prezaduženi građani dobili priliku za novi početak.
Posljedice teške gospodarske krize koja Hrvatsku vuče prema dolje već četvrtu godinu svakim su danom sve vidljivije. Sve se teže otplaćuju krediti i nagomilane kamate. U zemlji sa milijun i 380 tisuća siromašnih zvono za uzbunu zvoni se glasnije. Zakon o osobnom bankrotu nameće se kao logično zakonodavno rješenje za one koji su dotaknuli dno. Ima ga većina europskih zemalja, po različitim modelima.
Udruga Franak: Iz nekog razloga se to oteže
U Hrvatskoj se o njemu govori od 2011. godine, a temu je nedavno ponovno aktualizirao predsjednik Ivo Josipović. U intervjuu za Media servis pojasnio je da proces donošenja traje jer mu se mora pristupiti krajnje ozbiljno.
“Poruka ne može biti: ne plaćajte dugove. Uvijek će biti onih slučajeva u kojima će se provoditi ovrhe. Ne možemo izbjeći ovrhe jer znamo da netko drugi ostaje bez svog novca ako se dug ne plati. Međutim, riječ je o tome da društvo koje je socijalno mora imati jedan sustav mjera da ljudima kojima je zaista najteže, dakle riječ je o selektivnim mjerama, pomaže da ne potonu”, kaže Josipović.
Predstavnici udruge Franak ovaj su tjedan u Sabor, Vladu i HNB odnijeli 15.000 potpisa građana koji traže reobračun ostatka kredita u švicarskim francima po tečaju koji je bio u početku, bolju regulativu promjenjive kamatne stope i hitno donošenje Zakona o osobnom bankrotu.
“O zahtjevu o hitnom donošenju Zakona o osobnom bankrotu mislim da čak i postoji konsenzus da se on doista mora što prije donijeti. Iz nekog razloga se to oteže, a bilo bi zaista važno, s obzirom na trenutnu situaciju i ovrhe, da se on donese”, rekla je predstavnica udruge Franak Petra Rodik.
Nacrt zakona do kraja godine?
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da će do kraja godine imati nacrt zakona. Nitko ga ne izbjegava, rekao je, riječ je o vrlo kompliciranom i teškom postupku.
“Ne ostaje vam ni kuća, ni auto, ni ništa. To nije jednostavna stvar i nije nešto što se može uvesti preko noći”, kaže Miljenić.
Da osobni stečaj nije lagan za pojedinca, zna i predsjednik Josipović: “Ima strožih, tvrđih modela. Ima i onih mekših, humanijih, ja se za takav zalažem. To je sustav u kojem se namiruje dio dugova, u kojem je dužnik po određenom kontrolom neko vrijeme, ali dobiva priliku za novi početak i to mi se danas čini važnim jer alternativa je cjeloživotno dužničko ropstvo”.
Da je Zakon na snazi bi li obitelj Frlan zadržala kuću? Vjerojatno ne. Ali ako sustav bude posložen na način da postoji tzv. sustav ranog uzbunjivanja i da se ne čekaju gomile neotplaćenog duga kako bi se počelo reagirati, vjerojatno bi brojka dužničkih robova u Hrvatskoj bila barem nešto manja.
