Dosad najpoznatiji slučaj masovnog bolovanja zabilježen je nedavno u Croatia Airlinesu, no kad se pogledaju brojke, čini se da je više od dvadeset posto svih bolovanja u Hrvatskoj – lažno.
Prema podacima HZZO -a, prošle godine bilo je više od 175 tisuća bolovanja, a godinu prije gotovo 182 tisuće bolovanja. Na naknade za bolovanje prošle je godine potrošeno 998 milijuna kuna novca poreznih obveznika, a u 2011. milijardu i 16 milijuna kuna.
Kratkotrajna bolovanja uglavnom su se otvarala zbog viroza dok su na dugotrajnim bolovanjima bili radnici oboljeli od bolesti lokomotornog sustava, krvožilja, psihičkih bolest, zloćudnih bolesti te ozljeda na radu.
U prvih pet mjeseci inspekcije HZZO-a provele su oko 1600 kontrola i ustanovile da je 326 bolovanja, odnosno 20,2 posto, neopravdano pa su ih zatvorili.
Dodatne kontrole, njih 1748 provedene su na zahtjev poslodavca – od čega je u trenutku kontrole 945 bolovanja već bilo zatvoreno, a za 184, odnosno 10,5 posto, otkriveno je da su “lažna”, pa su zaključena.
Razumljiva je stoga želja poslodavca da se bolovanja otvaraju samo onda kada je radnik uistinu bolestan, a ne kako bi se izbjegao otkaz ili ostvario “dodatni godišnji”.
Liječnici također dobro znaju da otvaranjem neopravdanih bolovanja krše obveze iz ugovora s HZZO-om, zbog čega im mogu biti izrečene opomene pa i novčane kazne.
