Pomaganje ljudima u nevolji, onima koji su postali socijalno, zdravstveno ili stambeno ugroženi, postojalo je i prije nego što se Hrvatska, početkom ove godine, ujedinila u prikupljanju novca za skupo, neizvjesno eksperimentalno liječenje petogodišnje djevojčice Nore Šitum.
No, upravo je taj slučaj – zbog stupnja postignute solidarnosti, zbog velikog iznosa koji je trebalo prikupiti, zbog vremena s kojim se trebalo utrkivati, zbog svih pitanja koja je otvorio – postao svojevrsno razgraničenje na humanitarno pomaganje “prije i poslije Nore”.
Akcija pomoći “Nora u srcu” pokazala je, naime, ne samo snagu solidarnosti i udruživanja, nego je učinila da se javnost snažnije fokusira na ljude kojima je pomoć potrebna, a onih koji sebi ne mogu priuštiti skupo liječenje, koji nemaju osigurano stanovanje, kojima je cjelokupna egzistencija ugrožena – svakim je danom sve više.
– Primjećujemo, doista, da je posljednjih nekoliko godina, osim beskućnika, onih koji dolaze u naše prihvatilište, puno obitelji, samaca – muškaraca i žena – pa i mladih ljudi koji traže konkretnu pomoć: hranu, posao, smještaj – kaže Đordana Barbarić, predsjednica splitske Udruge “MoSt”, nevladine organizacije angažirane na pružanju konkretne pomoći onima kojima je pomoć potrebna.
Sve više im se javljaju i osobe koje nikad nisu bile u sustavu socijalne skrbi, donedavni pripadnici srednjega društvenog sloja, koji se, međutim, polako osipa.
Danas oko 600 ljudi svaki dan jede u Pučkoj kuhinji, njih oko 150 hrani se pri Caritasu Splitsko-makarske nadbiskupije, a prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, od 30. travnja ove godine samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji pomoć za uzdržavanje dobilo je 3418 samaca i obitelji, odnosno tom je kategorijom pomoći obuhvaćeno ukupno 6990 osoba u županiji.
Sve je više beskućnika
– Prije 13 godina, kad smo otvorili prihvatilište, bilo je samo nekoliko beskućnika. Prihvatilište ima 22 mjesta, a osoba bez adekvatnog smještaja trostruko je više – prema posljednjim evidencijama, njih 59 živi potpuno neadekvatno, u napuštenim prostorima, kamp-kućicama, prespavaju u automobilima ili brodovima pa to mjesto napuste rano ujutro da ih se ne vidi. Puno ih je i izvan sustava, neke crne brojke sigurno postoje – kaže Đordana Barbarić.
U “MoStu” napominju da je situacija slična i u svim drugim prihvatilištima u Hrvatskoj – svugdje je najmanje dva puta više beskućnika nego što ih se može smjestiti. Prema podacima kojima raspolažu u Udruzi “MoSt”, u Hrvatskoj je 1200 beskućnika na ulici, 7000 je onih koji žive u neadekvatnim uvjetima. Prema nedavno objavljenim podacima, u Hrvatskoj je siromašno više od 1.300.000 ljudi.
Da je veliki problem zbog kojega ljudi trebaju pomoć to što ih sve više ostaje bez posla, slaže se i Tatjana Vukman, ravnateljica splitskog Centra za socijalnu skrb. Navodi, međutim, još jedan problem:
– Puno je onih koji nemaju novca za svakodnevni život, a imaju nekretnine, što im onda otežava dobivanje nekih prava iz socijalne skrbi.
Tatjana Vukman navodi i da je točno da ima sve više akcija za humanitarnu pomoć, ali se Centar za socijalnu skrb u tome često preskače.
– Kad se preko Centra dođe do obitelji kojoj se organizira pomoć, mi obavimo detaljan uvid, postavimo ciljeve i pokušamo akciju prilagoditi tim ciljevima. Sve ostalo je rasipanje energije i sredstava – kaže ravnateljica Vukman.
Na pitanje što to u sustavu “škripi” pa je pomoć nedostatna i često se “nadopunjava” raznoraznim akcijama, ravnateljica Vukman kaže:
– Pritisak na službe Centra je velik, a mi imamo svoja ograničenja u odnosu na Zakon. Uz to, nismo ni jedini u lancu pomoći.
Dobra ilustracija suradnje Centra i udruga jest akcija koju upravo priprema Udruga “Pomoć ugroženima”. Kako nam je rekao njezin voditelj Orel Bračulj, za pet socijalno ugroženih obitelji koje je predložio Centar, te još pet obitelji iz cijele Hrvatske koje je izabrala sama Udruga, u dvomjesečnoj akciji koja bi trebala startati sredinom srpnja prikupljat će se humanitarna pomoć, a Centar za socijalnu skrb na koncu će odlučiti kako dobivenu pomoć najbolje rasporediti.
