Iako je ukupna vrijednost dospjelih nepodmirenih obveza (takozvana nelikvidnost) zadnjeg dana travnja iznosila 37,39 milijardi kuna i bila za 1,03 milijarde kuna manja nego krajem ožujka, posljednji službeni podaci do kojih smo došli govore kako je 31. svibnja nelikvidnost dodatno smanjena na 36,7 milijardi kuna. Kako nam je kazao Branko Šegon, pomoćnik ministra financija, to je najvećim dijelom zasluga pokrenutih predstečajnih nagodbi u kojima se ili “čiste” bilance tvrtki ili se pak firme likvidiraju (većinom one s nula zaposlenih), temeljem čega se onda i njihov dug briše.
Prema Šegonovim procjenama, za tri mjeseca nelikvidnost bi se trebala smanjiti na razinu između 15 i 20 milijardi kuna, za što će opet najviše zasluga imati provođenje projekta predstečajnih nagodbi. “U početku su vlasnici i menadžeri kompanija bili nepovjerljivi prema ovom mehanizmu spašavanja i restrukturiranja tvrtki, no sada se taj proces sve više uhodava, revizijske tvrtke već znaju što je potrebno napraviti i ovaj projekt će dati kvalitetne rezultate”, smatra Šegon.
Poštovanje rokova plaćanja
Nakon što se do rujna ili listopada gospodarstvo “očisti” od financijskih dubioza i prekomjernih dugova, te nakon što se provede restrukturiranje javnih poduzeća i sanira situacija u zdravstvu, tada će, drže u Ministarstvu, biti moguće i dosljedno aktivirati zakonsku odredbu o rokovima plaćanja od 30 do 60 dana. Naime, u Ministarstvu su svjesni kako je poduzetnicima teško plaćati u tim vremenskim relacijama ako je nelikvidnost prevelika i ako nitko nikome ne plaća navrijeme, ali nakon što država do kraja sredi situaciju u svojim redovima, a procesi predstečajnih nagodbi dovedu do drastičnog pada nelikvidnosti, tada će se svi morati pridržavati rokova plaćanja ili za to plaćati penale i snositi zakonske posljedice.
Pomoćnik ministra financija Branko Šegon
“Zadaća Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama nije samo da ‘počisti’ bivše dubioze, već da se stvori takav sustav koji više neće dopustiti neplaćanje obveza i stvaranje dugotrajnih dugova, jer će firme prije toga morati ići ili u predstečajnu nagodbu ili u likvidaciju”, rekao nam je Šegon. Inače, prema podacima Financijske agencije od 7. lipnja ove godine, do sada je zaprimljeno 4340 zahtjeva za pokretanje postupka predstečajne nagodbe po skraćenom i redovnom postupku s ukupnim iznosima obveze od 41,9 milijardi kuna i ukupnim brojem zaposlenih od 36.141.
Pritom je u postupcima u kojim iznos ukupnih dužnikovih obveza 10 milijuna kuna zaprimljeno 3847 zahtjeva s obvezama u vrijednosti od čak 38 milijardi kuna i s 25.372 zaposlenih, dok je u postupcima vrijednosti ispod 10 milijuna kuna predano 3847 zahtjeva s ukupnim obvezama od 3,5 milijarde kuna i 10.769 zaposlenih.
Negativna rješenja
Unutar grupe 493 dužnika čije obveze prelaze 10 milijuna kuna riješeno je za sada 170 predmeta, od čega je za 41 predmet prihvaćen plan restrukturiranja, a za pet predmeta je i sklopljena i konačna nagodba pred sudom. Ukupno prijavljene obveze u predmetima za koje je plan prihvaćen iznose 6,7 milijardi kuna, a ukupan broj zaposlenih je 6.249. Pritom je 129 predmeta riješeno negativno ili odbačeno zbog nepoštovanja roka za dopunu dokumentacije, te je za njih automatski pokrenut postupak stečajni postupak koji za takva poduzeća većinom znači likvidaciju. Kada je riječ o 3847 predmeta čiji pojedinačni dugovi ne prelaze 10 milijuna kuna, riješeno je 2789 zahtjeva, od čega je za 287 slučajeva plan prihvaćen (za sedam sklopljena je i nagodba pred sudom).
Nažalost, 2502 predmeta riješena su negativno ili su odbačena, a ukupne prijavljene obveze u predmetima u kojima je plan prihvaćen iznose 305 milijuna kuna s 1178 zaposlenih. Iz navedenog proizlazi kako je od ukupno riješenih 2959 zahtjeva plan prihvaćen za njih 328, a negativno je riješen 2631, što znači i da je od ukupno zaprimljenih zahtjeva riješeno 68,18 predmeta. Jednako tako računica kaže i kako obveze u predmetima u kojima je plan prihvaćen iznose sedam milijardi kuna, a ukupan broj zaposlenih je 7607.
