Jedna od bitnih novina u paketu zakona o gradnji što će se uskoro naći u saborskoj proceduru jest stavljanje petogodišnje obveze vlasnicima građevinskog zemljišta da na njemu počnu gradnju, inače zemljište gubi status građevinskog. Ta je obveza uvedena u članak 38. prijedloga zakona o prostornom uređenju.
– Odredba prema kojoj građevinsko zemljište na kojem se više od pet godina ništa ne događa može izgubiti status građevinskog mogla bi obeshrabriti špekulante. Neke turističke zone stoje neiskorištene po 20 godina, a ne možemo otvarati nove ako postojeće nisu iskorištene – izjavila je za naš list ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš.
Spomenuti članak sadrži i obvezu prema tijelima vlasti koje određeno područje proglase graditeljskim da za te parcele donesu urbanistički plan i do njih provedu osnovnu infrastrukturu. Ako lokalne vlasti jednu i drugu radnju ne obave u roku pet godina od proglašenja graditeljskog područja, pripadajuće zemljište gubi status građevinskog.
– Osnovna infrastruktura označava omogućavanje pristupa zemljištu i pripajanja komunalija na zemljište – pojašnjava stalni sudski vještak za graditeljstvo Zlatko Omerhodžić.
Do sada se smatralo uobičajenim da vlasnik građevinskog zemljišta bez ikakvih ograničenja i upliva države odgađa gradnju ili je uopće ne počinje, jer je riječ o privatnom vlasništvu. Isto tako, mnogi vlasnici građevinskog zemljišta nisu mogli investirati jer do njihovih parcela nije dovedena osnovna infrastruktura, a istodobno je padala i vrijednost takvih parcela. Bez obzira na dobre namjere predlagača zakona, prijepora o privatno-javnom interesu moglo bi biti i dalje.
