Počasni predsjednik Stjepan Mesić i udovica predsjednika Franje Tuđmana predvode listu od 46.000 umirovljenika kojima će Vlada od siječnja smanjiti mirovinu.
Riječ je o ljudima čije se mirovine isplaćuju po posebnim propisima te će se svima koji primaju više od 5000 kuna smanjiti deset posto.
Gdje je granica
Smanjenje će tako biti od 501 pa do 1700 kuna! Jedna je to od mjera kojom će se godišnje uštedjeti otprilike 460 milijuna kuna. No, ta se ušteda neće vidjeti na konačnom godišnjem budžetu za umirovljenike jer će je pojesti redovito usklađenje mirovina. Očekuje se da će budžet mirovinskog fonda biti oko 37 milijardi kuna, s tim što mjesečno za mirovine odlaze tri milijarde kuna.
Među povlaštenim umirovljenicima nalazi se oko 165.000 umirovljenika, od kojih je njih 119.000 krajem kolovoza ove godine imalo mirovinu manju od 5000 te će izbjeći najnovije škare. Na mirovine po posebnim propisima godišnje odlazi oko 7,8 milijardi kuna, a kao i kod svih poteza gdje se reže škarama postavit će se pitanje granične mirovine od 5001. kune, primjerice, koja će nakon smanjenja pasti na 4501 kunu. U nekim se izračunima kao gornja granica za rezanje spominje i 5500 kuna.
Odluka o smanjenju priprema se zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu, a tad će biti poznato i hoće li neka od kategorija (invalidi naprimjer) biti pošteđena rezanja.Većinu povlaštenih umirovljenika čini braniteljska populacija, ali najveće su mirovine – oko 16.000 kuna – predsjedničke.
Osim o smanjenju povlaštenih mirovina razgovara se i o njihovu zamrzavanju, odnosno usklađenju s rastom plaća i troškova života ovisno o mogućnosti proračuna. Mirovine ostvarene temeljem prava iz radnog odnosa usklađivale bi se prema izmijenjenoj, nešto povoljnijoj formuli pa bi povišica mogla biti pola postotnog poena jača nego što je bila po švicarskoj formuli.
Posljednji su put povlaštene mirovine smanjene 10 posto 2010., za što je tadašnja premijerka Jadranka Kosor dobila čak i načelnu podršku braniteljskih udruga.
Matić suzdržan
Ministar branitelja Predrag Matić suzdržan je od komentara na temu povlaštenih mirovina jer od njegova ministarstva još nije službenim putem zatraženo bilo kakvo postupanje. U Ministarstvu se zasad može čuti tek Matićev načelni stav da braniteljske mirovine ne smatra povlaštenima, već mirovinama po posebnim propisima.
Inače, od 72.815 braniteljskih mirovina, 58.398 odnosi se na ratne vojne invalide, a 13.398 obiteljskih je mirovina. Ukupno je svaka sedma braniteljska mirovina manja od 3000 kuna, ali polovica branitelja ima mirovinu veću od 5000 kuna. Prosjek podižu one najveće, veće od 8000 kuna, koje prima 4689 invalida i 4353 obitelji poginulih ili nestalih branitelja. One su samo nekoliko desetaka kuna više od prosječnih mirovina saborskih zastupnika!
Kako god bilo, u Ministarstvu branitelja naše pitanje prosljeđuju na Mrsićevo ministarstvo u iščekivanju službene odluke s vrha. – Najprije je o toj temi javno govorio ministar Linić, pa Mrsić i na koncu premijer, no pismene ni usmene naputke nismo dobili – kažu u Ministarstvu.
