Hrvatska turistička zajednica, koja sada ima 301 ured u zemlji, s oko 700 zaposlenih, za godinu dana mogla bi biti manja za čak 127 ureda, čiji prihod je toliko nizak da im ne omogućava marketinške ni poslovne iskorake. Istodobno će ojačati funkcija turističkih zajednica županija, odnosno regija, koje bi trebale dobiti 15 posto, umjesto sadašnjih tek devet posto ukupnih sredstava prikupljenih od turističke članarine i boravišne pristojbe.
Odgovorne su za razvoj
Županijske turističke zajednice transformirat će se u destinacijske menadžment-organizacije koje će biti odgovorne za razvoj proizvoda i promociju svojeg područja. Istodobno će TZ županija, odnosno regija, preuzeti i dio sadašnjih poslova Glavnog ureda HTZ-a za svoje regije.
Osnovne su to naznake prijedloga koji je, na temelju analize postojećeg stanja, Ministarstvu turizma uputio stručni tim “Horwath Consultinga”, a sve kako bi se prevelik i neracionalan sustav HTZ-a temeljito reorganizirao i postao najsličniji sadašnjem ustroju turističkog sustava Austrije.
Nova organizacija HTZ-a trebala bi zaživjeti točno za godinu dana, a u izmjenama zakona koji će tome prethoditi, iz sadašnjeg bi sustava HTZ-a otpale u sadašnjem obliku turističke zajednice čiji su godišnji prihodi manji od 200 tisuća kuna. Ministarstvo turizma još nije donijelo konačnu odluku o tome koji je minimum godišnjeg budžeta koji ured turističke zajednice mora imati da bi opravdao svoje postojanje.
– Trenutno čak 191 turistička zajednica u zemlji ima prihode manje od 500 tisuća kuna, pa bi se veći dio njih trebao pretvoriti u turističke informativne centre ili, pak, udružiti više njih i zajednički oformiti DMO koji će onda raspolagati s više udruženih sredstava. Turističke zajednice će moći funkcionirati jedino kao DMO – kaže Branko Bogunović iz “Horwath Consultinga”, napominjući kako su u Istri, na primjer, ocijenili da ta donja granica godišnjeg budžeta da netko ima TZ treba biti 1,5 milijuna kuna.
HTZ sada upravlja s 560,9 milijuna kuna, od čega je 65 posto prikupljeno od boravišne pristojbe, a 35 posto od turističkih članarina.
Osim toga, sustav turističkih zajednica uplaćuje lokalnim samoupravama 30 posto svojih prihoda koji bi trebali biti korišteni isključivo za unapređenje turističke ponude, što najčešće na terenu nije slučaj.
‘Blagajne’ moćnicima
Time su turističke zajednice ovisne o dobroj volji načelnika i gradonačelnika da im “udijeli” njihova vlastita sredstva. Štoviše, nerijetko su turističke zajednice dodatne “blagajne” lokalnim moćnicima za podmirivanje niza stavki koje oni nisu u stanju platiti iz gradskog ili županijskog proračuna. U prijedlogu preustroja HTZ-a, stoga gradonačelnici i župani više neće biti automatizmom i predsjednici vijeća TZ-a, nego bi se oni birali između članova skupštine TZ-a, kaže Bogunović.
– Cilj cijelog preustroja je suvremena nacionalna marketinška agencija u koju bi se pretvorio Glavni ured i ojačane regionalne turističke zajednice koje bi upravljale razvojem i turističkom politikom, a sve se radilo na najboljim primjerima inozemne prakse u kojima smo mi najbliži austrijskom modelu – kaže Bogunović.
