Jedan od najaktivnijih odjela Sveučilišta u Zadru u znanstvenim aktivnostima je Odjel za sociologiju.
Odjel za sociologiju sudjeluje u provedbi doktorskog studija „Sociologija regionalnog i lokalnog razvoja”, koji se izvodi u suradnji Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Teramu (Italija). Na zadnjoj reakreditaciji, koja se prolazi svakih pet godina, studij je dobio najbolju moguću ocjenu koju studij može dobiti, markicu kvalitet na što su osobito ponosni zadarski sociolozi.
Studij u Zadru ima dugu tradiciju, utemeljen je 1976. godine i u skoro pet desetljeća postojanja proveo je nebrojeno domaćih i međunarodnih aktivnosti, afirmirao ugledne znanstvenike, kroz publikacije i znanstvene skupove obradio relevantne teme bitne za šire društvo. Kako sociologija primarno proučava društvo, ali i sve elemente društvenosti i društvenog života, sve što se događa između ljudi na individualnoj ili strukturnoj razini, znanstvene teme uvijek su zanimljive široj javnosti.
Pročelnica izv. prof. dr. sc. Valerija Barada ističe kako je zbog promjene trendova u društvu Odjel prošao kroz stanovitu transformaciju, pa je tako nekada bio poznat po sociolozima religije (Esad Ćimić, Ivica Maštruko…), a danas je okrenut nekim drugim područjima.
– Sociologija religije je bilo jedno područje koje se razvijalo ranije na našem odjelu, ali kako se vrijeme mijenja stvaraju se neke nove tradicije, tako da su na našem odjelu zastupljena područja nacionalizma, kulturne potrošnje, roda i rodnih uloga, rada. Religija u istraživačkom smislu nije toliko zastupljena, u predavačkom jest. Program studija je osmišljen tako da uz sociologiju religije, koju izvodi mr. sc. Ratko Čorić, imamo niz izbornih kolegija. Kroz teorijske kolegije učimo studente konceptima sociologije a kroz istraživačke kako te koncepte istraživati, kaže Barada.
Nedavno je održan međunarodni simpozij „Tijelo i društvo: konzumerizam, umjetna inteligencija i društvene posljedice”, na kojem su ugledni međunarodni stručnjaci, profesor Mike Featherstone i Dr Tomoko Tamari sa Goldsmiths Sveučilišta u Londonu održali predavanja o konzumerizmu i umjetnoj inteligenciji.
– Radi se o vibrantnom području s puno novih saznanja. Od pretprošle godine imamo izborni kolegij „Tijelo i društvo” koji vodi docentica Željka Zdravković, a od sljedeće akademske docent Ivan Puzek započinje s kolegijom Društvo i umjetna inteligencija. Na odjelu otvaramo aktualne teme, zadnjih pet-šest mjeseci, otkad je krenuo Chat GPT krenuli je i neka naša nova stvarnost. Sama sintagma „tijelo i društvo” problematizira kako funkcioniramo kao fizička tijela ili se ponašamo unutar društva, na koji način društvo, društvene prilike socijalni odnosi se upisuju u naša tijela. U tom kolegiju raspravlja se i o nejednakostima koje su definirane u tijelu, rodnoj nejednakosti, specifičnostima, kako su tijela prezentirana u medijima, kanonima ljepote, debljine, zdravlja… Sve što se odvija u društvu prelijeva se i upisuje u naša fizička tijela.
Jedna od znanstvenih aktivnosti koje je Odjel proveo u lipnju bila je međunarodna doktorska ljetna škola „Nacije i nacionalizmi u suvremenom svijetu”, posvećena istraživanju i analizi društvenih dinamika nacija-država i nacionalizama u različitim prostorima. Čak 12 predavača iz uglednih svjetskih znanstvenih institucija, uključujući Princeton, London School of Economics, Edinburgh University i University College Dublin te 25 doktorskih studenata iz Hrvatske, Europe, Amerike i Azije, pokušalo je odgovoriti na pitanja zašto je nacionalizam postao moćan i trajan društveni fenomen, zašto se nacija-država etablirala kao središnji organizacijski model društvenog i političkog života te koja je uloga globalizacije u generiranju populističkih i nativističkih (protu)pokreta?
Odjel za sociologiju sudjeluje i u provedbi doktorskog studija „Sociologija regionalnog i lokalnog razvoja”, koji se izvodi u suradnji Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Teramu (Italija). Na zadnjoj reakreditaciji, koja se prolazi svakih pet godina, studij je dobio najbolju moguću ocjenu koju studij može dobiti, markicu kvalitete.
I taj Odjel prolazi tzv. bijelu kugu među maturantima koji upisuju sociologiju kao dvopredmetni studij u Zadru.
– Trend je općenito prisutan u Hrvatskoj, a mi još stojimo dobro, čak smo i u korona godinama povisili upisnu kvotu jer je interes bio veći. Uvijek nas veseli dobiti nove studente na prvoj godini, vidjeti njihov potencijal i neki novi interes. Manjak studenata je kompleksan problem koji se događa u Hrvatskoj, demografski imamo sve manje stanovnika pa tako i potencijalnih studenata. Ono što utječe na nas u Zadru je i turizam, jer je Zadar zbog sve većeg razvoja sve skuplji grad te je studentima izazovan za život, pogotovo za pronalazak smještaja. Sjajno je da imamo novi studentski dom, ali on je nedovoljan, većina studenata je u najmu, a zbog turizma sezona neturističkog iznajmljivanja se smanjuje, pa gube smještaj već u svibnju. Od toga pate i drug gradovi na obali.
Popularizaciju svoje znanosti provode svake godine tradicionalnim Otvorenim danom sociologije, na kojemu studenti u svojim završnim i diplomskim radovima obrađuju teme važne za aktualni trenutak.
– Postoji jedan značajniji interes ili znatiželja prema temama nejednakosti. Četiri studentice koje sa mnom rade diplomski ili završni rad obrađuju npr. zajednicu obožavatelja Taylor Swift kao primjer fan kulture i pitanje seksizma prema toj zajednici, druga knjige samopomoći iz perspektive marksističkog feminizma, o ženama koje su u braku s pomorcima, odnosno partnerom koji je redovito odsutan iz zajedničkog života, odnosu prema trans osobama iz feminsitičkog stajališta. Sve su to teme koje intrigraju i znanstvenu i širu zajednicu i zasigurno ćemo ih još puno otvoriti u narednim godinama.
