Visoki troškovi energije jesu važna tema u Velikoj Britaniji, ali i korisnici diljem Europe osjećaju pritisak, stoji u tekstu koji je objavio BBC. Hrvatski korisnici negdje su na polovini ljestvice, s ukupnim troškovima za struju i plin malo nižima od europskog prosjeka.
Od 2010. cijene plina i električne energije u Velikoj Britaniji znatno su porasle, piše BBC. Cijena struje u prvoj polovini ove godine je pala, ali čini se da je riječ samo o smanjenju koje su omogućili dobavljači, koji su u siječnju znatno podignuli cijene. Snižena cijena plina trajala je neko vrijeme, ali sad je i ona počela rasti. No Europu ne treba gledati kao jedinstveno tijelo jer su razlike među zemljama u troškovima po kućanstvu goleme. Cijene na ljestvici odnose se na glavne gradove, ali organizacija Vaasaett objavila je da se ljestvica ne bi promijenila da su umjesto gradova navedene države.
Od 23 europska grada, struja je u Helsinkiju najjeftinija. Berlin je najskuplji i ondje kućanstva plaćaju dva i pol puta više, uglavnom zbog poreza i subvencija kojima se potiče proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Gotovo trećinom računa za struju Berlinac plaća razne energetske poreze. Londonac za to daje devet posto. Iako su u Londonu cijene nedavno skočile, struja je u tom gradu i dalje jeftinija od europskog prosjeka. Londonac je u studenome plaćao 17,75 eurocenta za kWh, što ga smješta na 17. mjesto ljestvice od 23 grada.
Zagrepčanin je na toj ljestvici dvanaesti jer plaća struju 19,77 eurocenta, a europski je prosjek 20,34 eurocenta. Zagrepčani plin plaćaju 8,34 eurocenta i na devetome su mjestu od 23 grada. Ta je cijena nešto viša od prosječnog 7,91 eurocent za kWh.
Plin je najskuplji u Stockholmu, 15,29 eurocenta, što je triput više od najjeftinijeg plina kojim se opskrbljuju stanovnici Luksemburga, koji ga plaćaju 5,23 centa.
Te cijene treba gledati i u kontekstu mogućnosti stanovništva da adekvatno zagrije kućanstvo, piše BBC. Gotovo polovina stanovnika Bugarske (47 posto) kaže da to nije u stanju, a muči se i 34 posto Litavaca, 31 posto Ciprana te 26 posto Grka.
Europski prosjek od jedanaest posto onih koji se ne mogu adekvatno grijati postiže se uz pomoć Skandinavaca, kod kojih taj problem ima manje od dva posto stanovnika. U Hrvatskoj se ne može grijati od 0 do 9,9 posto stanovnika, ali 28 posto Hrvata kaže da se muči s mjesečnim računima za energiju. Trećina Grka jedva plaća te račune, kao i gotovo trećina Bugara i Rumunja. Europski je prosjek u toj kategoriji deset posto.
Nova poskupljenja energije, piše BBC, dovest će do toga da će ove zime biti više kućanstava koja ne mogu platiti energente i ne mogu se dobro zagrijati.
