Prva hrvatska etična banka koja će komercijalne ciljeve u poslovanju pretpostaviti demokratskim, socijalnim i ekološkim motivima, trebala bi početi s radom početkom iduće godine.
Zadruga za etično financiranje pokrenula je inicijativu osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj. Za razliku od klasičnih banaka, etične banke karakterizira transparentnije djelovanje, demokratski način odlučivanja i upravljanja poslovanjem, socijalna i ekološka osjetljivost te podržavanje projekata koje druge banke ne žele kreditirati jer nisu dovoljno komercijalni.
Prva etična banka u Hrvatskoj trebala bi početi s radom početkom iduće godine. Prema zamislima osnivača, ebanka trebala bi biti financijska kičma solidarne razvojne ekonomije u Hrvatskoj sačinjene od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi kroz procese realne ekonomije.
Voditelj je projekta ebanke konzultant Goran Jeras, a više riječi o načelima etičnog bankarstva i planovima za osnivanje etične banke bilo je riječi na današnjem okruglom stolu u Muzeju Mimara.
Uz Gorana Jerasa na okruglom stolu sudjelovali su Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta, Teo Petričević iz – CEDRA-e (Cluster za eko društvene inovacije), Dražen Šimleša, iz Zelene mreža aktivističkih grupa, Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza te Vedrana Stecca iz Hrvatskog saveza zadruga.
Profesor Lovrinović u svom predavanju osvrnuo se na temeljne postavke bankarstva te nužnost prihvaćanja ovog održivog modela financiranja koji će počivati na vrijednostima kroz koje zajednica raste i razvija se. Istaknuo je kako ekonomski i bankarski sustav trebaju biti u službi naroda te kako je isključivo profitni model neodrživ. Dosadašnja iskustva pokazuju prisutnost procesa koji imaju negativne posljedice te je samim time važno podržati inicijativu koja se vraća početnim premisama bankarstva koji treba biti podrška razvoju društva.
Teo Petričević govorio je o primjerima stvaranja novih, drugačijih modela te je kroz model društvenog poduzetništva objasnio kako ovakav pristup ekonomiji mijenja dosadašnji način poslovanja koji nas je i doveo u gospodarsku krizu u kojoj se trenutno nalazimo. Objasnio je načela društvenog poduzetništva i što ga povezuje sa DOP-om (društveno odgovornim poslovanjem) te sa kakvim se izazovima susreće kao društveni poduzetnik, osobito kada se radi o financiranju projektnih ideja.
Dražen Šimleša smatra da je etično bankarstvo jedan od najvažnijih naprednih ekonomskih modela, koji su nam sve više potrebni u svijetu koji, kao na pokretnoj traci, proizvodi krize.
‘Radi se o naprednim modelima u smislu odnosa prema ljudima, lokalnoj zajednici, okolišu. Presudno je da imamo modele koji su i financijski održivi i socijalno pravedni i odgovorni prema okolišu, a etična banka zaokružuje sva tri cilja. Stoga je potrebno etične banke staviti u kontekst širih društvenih promjena na bolje, gdje postoji široki prostor i za ovakav način poslovanja’, naglasio je Šimleša.
Voditelj projekta etične banke Goran Jeras potaknuo je raspravu o sadašnjoj ekonomskoj krizi koja, prema njegovim riječima nije neočekivana, već se radi o jednoj od inherentnih kriza samog kapitalizma. Drugi dio izlaganja posvetio je predstavljanju drugačijeg pristup i modela koji, svaki na svoj način, preispituju temelje ekonomije kakvu poznajemo danas, naglasivši kako je cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana.
Zaključak rasprave ponudio je Jeras osvrćući se na načela eticnog bankarstva koja oko sebe okupljaju zadružna te načela društvenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja čime se rješava problem financiranja njihovog poslovanja kroz stvaranje alternativnog modela financijskog sustava namijenjenih upravo ovakvim, ali i svim drugim subjektima koji ih razumiju i žive.
