Trojici izlagača 7. Agro Arce, međunarodnog sajma inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji koji se ovog vikenda održava u Biogradu dodijeljeni su certifikati halal kvalitete.
Certifikate su, Vladi Moulisu iz Daruvara, Poljoprivrednoj zadruzi Maslina i vino iz Polače i poznatom slatinskom proizvođaču meda i proizvoda od meda Agro Favoritu, danas dodijelili Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete i zadarski imam Ćamil Bašić. Dugonjić je u sklopu sajma održao i predavanja o značaju svjetskog halal tržišta koje se samo u prehrambenoj industriji procjenjuje na 635 milijardi američkih dolara i posljednjih godina raste stopom od deset do dvadeset posto. Halal industrija bilježi rast i u Hrvatskoj, a Hrvatska je i jedina zemlja Europske unije s jedinstvenom halal normom. U Hrvatskoj trenutno dvije i pol tisuće proizvoda ima halal certifikat, a najveći izvoznici su tvrtke Kraš, Vindija i Podravka.
Upravo se izvozu nadaju i danas certificirani proizvođači. Vlado Moulis jedan je od najvećih hrvatskih proizvođača lješnjaka, na sajmu već drugu godinu zaredom predstavlja i svoju novu tehnologiju uzgoja lješnjaka kojom se prinosi povećavaju čak 300%, a vrijeme dolaska u punu rodnost, s deset godina skraćuje na pet. „Ove godine ulažemo tri milijuna kuna u izgradnju i opremanje hale u kojoj ćemo moći skladištiti i dorađivati lješnjake, jer povećavamo proizvodnju, a krećemo i s otkupom lješnjaka od proizvođača iz cijele Hrvatske”, kaže Moulis. Trenutno zadovoljava hrvatske potrebe, no s otkupom bi se proširio i na strano tržište, jer upita već ima iz Njemačke i Norveške. „Sada kada imamo i halal certifikat moći ćemo se orijentirati i na arapsko i islamsko tržište koje nam je vrlo zanimljivo”, govori Moulis.
Slično razmišlja i Rade Bobanović iz Zadruge MasVin koja u Polači kraj Biograda obrađuje 12 tisuća stabala maslina. Osim prilike za izvoz, on u certifikatu vidi i dodatnu potvrdu za svoja, inače, ekološka maslinova ulja, ali i turistički potencijal. „Mi sada možemo ugostiti turiste i goste islamske vjeroispovijesti i ponuditi im da na mjestu gdje i nastaju, konzumiraju kvalitetne domaće proizvode”. Turistički potencijal halala zasad većina ipak nije iskoristila, rekao je na današnjem predavanju Dugonjić. Prema statistici 13% ukupnog turističkog prometa dolazi od halal turizma.
Riječ je o turistima s povećanom kapitalnom moći iz bliskoistočnih zemalja, ali i turista iz Europske unije gdje živi značajna populacija islamske vjeroispovijesti. Halal turizam je u 2010. godini u svjetskoj turističkoj ponudi sudjelovao s devet posto, s vrijednošću od oko 90 milijardi dolara. Prošle godine je taj je broj narastao na 12,3 posto, a svi podaci kažu kako su muslimanski turisti lani potrošili 12 milijardi dolara. Treba imati na umu da halal gost troši u prosjeku 500 dolara više dnevno no prosječan gost. Prošle je godine tek oko 2700 gostiju s Arapskog poluotoka posjetilo Hrvatsku. „Prema istraživanju koje je proveo Institut za turizam, razlog maloj posjećenosti leži u nedovoljnoj promociji na tim tržištima, ali i nedovoljnom broju pružatelja usluga prilagođenih ovim gostima” kaže Dugonjić. Upravo je zato Centar pokrenuo i inicijativu za prezentiranjem Hrvatske kao halal friendly zemlje.
Prehrambena halal industrija jedna je od glavnih tema ovogodišnje Agro Arce, s obzirom da najveći broj stranih izlagača dolazi iz bliskoistočnih zemalja, a zemlja partner je Islamska Republika Iran.
