Kad vam u jednom danu padne 300 litara kiše na jednom Istu gdje je to godišnji prosjek, onda znate kakva je poljoprivredna godina. Događa nam se da nam plodovi, zbog suviška vode, pucaju. U takvim situacijama nema pomoći. Jer gdje ima otvorenih rana na plodu razvijaju se gljivične infekcije. Javlja se tad lančana reakcija, jer se na jednu bolest, vezuju i druge. – Ivan Šimičević
Vapaj poljoprivrednika za kišom, scenarij je kojeg smo navikli slušati, no ovog ljeta, oni su s turističkim radnicima gledali prema nebu i razmišljali – kad ćeš više prestati padati toliko. Premda biljke vole kišu i osvježenje koje im ona donosi, neumjerene količine vode kojima su ovog ljeta bile izložene ostavile su traga. Primiče se tako sezona berbe, i umjesto da pripremaju svoje podrume za mošt, vinogradari zabrinuto obilaze vinograde i pitaju se hoće li uopće imati što za brati.
Četiri bolesti
“Ova vegetacijska godina je stvarno teška. Najprije je njen početak kasnio zbog hladnoće i kiše. Količina i raspored oborina u lipnju i srpnju bili su neracionalni, u jakim pljuskovima pale su ogromne količine kiše, koje su onda jasno donijele velike probleme u vinograde, gdje od početka vegetacije, do ove fenofaze, tj. zatvaranja grožđa nakon cvatnje mi smo imali velike probleme sa zaštitom, jer je trebalo intervenirati češće i s adekvatnim preparatima. Pojavile su se sve četiri osnovne bolesti – crna pjegavost, pepelnica, plamenjača i trulež. ” – objašnjava agronom Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik u zadarskoj Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi.
Stanje na terenu slikovito opisuje njegov kolega Ivan Šimičević – “Kad vam u jednom danu padne 300 litara kiše na jednom Istu gdje je to godišnji prosjek, onda znate kakva je poljoprivredna godina. Događa nam se da nam plodovi, zbog suviška vode, pucaju. U takvim situacijama nema pomoći. Jer gdje ima otvorenih rana na plodu razvijaju se gljivične infekcije. Javlja se tad lančana reakcija, jer se na jednu bolest, vezuju i druge, jedna od njih je botritis, truljenje, koja automatski ruši kvalitetu vina. No problemi nisu izolirani samo na vinogradare, isti muče sve poljoprivrednike, ove godina nam je čak bila napukla brana na jezeru na Baštici, zbog velike količine vode. Sad se malo toga može učiniti, već je kasno. Eventualno bi se situacija mogla ublažiti kod tamo gdje je veća razina botritisa (truleži) pa da se izvrši još jedno prskanje, ali samo na onim sortama koje će se brati tek u drugoj polovici rujna.” Na probleme u vinogradima žale se vinogradari iz cijele Županije.
Tek treba utvrditi štetu
“Situacija na terenu je dosta šarolika. Vidi se to i na području naše najveće vinogradarske površine, Nadinskog blata. Neki su uspjeli poprskati na vrijeme, pa je jedan dio zaštićen, ulogu je odigrala i vrsta tla, jer ako se radi o manje propusnoj zemlji traktori nisu mogli ući na vrijeme i onda su se simptomi više došli do izražaja. S ovim maglama i rosom koja su bile jake u srpnju došla je i dodatna infekcija peronosporom (plamenjačom), tako da imamo vinograda koji su “popaljeni” te su izgubili asimilacijsku površinu, gdje je došlo do retrovegetacije vrhova, ali i grožđe koje je ostalo bit će loše kakvoće jer neće sakupiti dovoljno šećera i imat će visoke kiseline, to će dovesti do problema u podrumima. Berba će po meni kasniti i mislim da možemo očekivati probleme u podrumu koje će uvjetovati kvaliteta grožđa.” – ističe Vlatković.
No smatra kako je još uvijek prerano govoriti o razmjerima štete, no da je ona velika to je sigurno. “Za očekivati je da će urod biti manje kakvoće i manje kvalitete, a 2014. godina bi zasigurno mogla biti zapamćena kao loša vinogradarska godina, ali prije konačnog suda treba pričekati berbu i razinu šećera. Zato svaka čast onim vinarima koji su na vrijeme i adekvatno vršili tretmane pa je onda slika sasvim korektna i tu rezultati mogu biti puno bolji. Upozorenje svim vinarima je da, ako primijete da im je grožđe prilikom berbe oštećeno, nek potraže pomoć struke, jer za takvu preradu treba dosta vještine.” – dodaje za kraj Vlatković.
Odabir sorte
“Jasno da postoje neke sorte koje su sklonije određenim bolestima, pa je tako maraština sklonija pepelnici, a debit crnoj pjegavosti, no nisu ni ostale loze imune na njih.” – odgovara Vlatković na upit, koja sorta je najbolje rješenje za manji rizik od bolesti.
Problemi i u maslinarstvu
Da su se ove godine odnosi u prirodi poremetili i promijenili po Šimičeviću najbolje pokazuje primjer iz maslinarstva, gdje se paunovo oko prije pojavljivalo samo u proljeće.Sad s njim maslinari muku muče tijekom cijele godine, jer pravog ljeta gotovo da i nije bilo te cijelu sezonu postoje klimatološki uvjeti za infekciju.
Potpore vinarima
Vinare će svakako veseliti vijest o potporama koje mogu ostvariti, tako Nacionalni program pomoći sektoru vina u razdoblju od 2014.-2018. iznosi 11,8 milijuna eura godišnje, a vinarima i vinogradarima ta su sredstva dostupna kroz tri mjere. Uvjet je upis u Vinogradarski registar. Visina potpora kreće se od 3.000 do 1.5000.000 eura po projektu.
Mjera „Restrukturiranje i konverzija vinograda” podrazumijeva ulaganja u obnovu postojećih površina zasađenih vinogradima, dok se „Investicije u vinarije i marketing vina” odnose na investiranje i marketing vina te unapređenje postojećih imanja, podruma i opreme. Treća mjera, „Promidžba na tržištima trećih zemalja”, namijenjena je financiranju promidžbe na trećim tržištima i na taj način omogućuje plasman vina izvan zemalja članica EU.
Novi natječaj ove mjere biti će raspisan u listopadu.
