Radnice Adrije povukle zahtjev za stečaj uoči odluke o pokretanju

ZADAR – Predstavnik dvanaest radnica Adrie d.d. sindikalac Ivica Blažević nije povukao zahtjev za pokretanje stečajnog postupka nad Adriom pa će stečajna sutkinja Ardena Bajlo idućih dana donijeti odluku postoje li ili ne postoje uvjeti za pokretanje stečaja. U trenutku dok 12 radnika traži stečaj, njih 107, koje zastupa  Jadranka Grdović, je protiv. Grdović je najavila kako će radnici čuvati tvornici neće u nju pustiti stečajnog upravitelja.

Investicijski savjetnik potencijalnog strateškog partnera tvrtke Farmal iz Zagreba, general Marko Lukić, najavljuje povlačenje Farmala iz posla ako Bajlo otvori stečaj. U isto vrijeme predstavnik Adria d.d. odvjetnik Frane Grbić očekuje povratak oduzetih strojeva u Adriu čime bi bila omogućena proizvodnja u punom obujmu. U atmosferi očekivanja odluke prve žene zadarskog Trgovačkog suda, neizvjesnih poteza zainteresiranih investitora i nadanja iz Adrie, danas je na sudu jedino sigurno da Ivica Blažević neće više zastupati 12 radnika nakon odluke sutkinje Bajlo, jer kako je sam rekao ne želi sudjelovati u ovom “poslu”.

– Povući ću se nakon rješenja, bez obzira kakvo ono bilo. Ja sam preozbiljan čovjek da bi se bavio ovakvim stvarima. Znam što govorim. Prije sam imao punomoć od 119 radnika za pokretanje stečaja. Oni su me prisilili na to, ja nisam htio stečaj, pa su govorili da ja nisam za stečaj, a oni jesu. Sada 107 radnika nije za stečaj. Žao mi je što je ovo još jedna tužna priča gdje se u Zadru gube radna mjesta. To ovaj sindikat ni ja osobno nismo htjeli, rekao je regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske Ivica Blažević.

Danas se u sudnici predsjednice Trgovačkog suda u Zadru Ardene Bajlo s posebnom pažnjom slušalo izvješće direktora Adrie d.d. Miodraga Lacića. Prema njegovoj izjavi, ukupan dug Adrie iznosi 82 milijuna kuna, od čega je 55 milijuna priznato u predstečajnoj nagodbi u svibnju prošle godine, a ostatak je napravljen od tada. Državi su dužni oko 15 milijuna kuna.

Adria ima 20 milijuna utuženih potraživanja priznatih u predstečejanoj nagodbi, čija je realizacija krajnje upitna. Deset milijuna kuna potraživanja nakon nagodbe odnose se na bivšeg zakupoprimca koji je otišao u stečaj. Imovina premašuje dugove.

– Hrvatska poštanska banka procijenila je zemljište i nekretnine na njemu na vrijednost od 113 milijuna kuna. Knjigovodstvena vrijednost opreme koja se sastoji od strojeva i jednog broda iznosi 32 milijuna kuna. U Adriji je od rujna 2014. zaposleno 149 ljudi, a prije toga ih je bilo 201. Ne proizvodimo i ne plaćamo radnike. Glavni razlog je što su nam otuđeni strojevi te nismo mogli raditi s dovoljnim kapacitetima i ispunjavati obaveze prema našim partnerima, prije svega mislim na Podravku, rekao je Lacić.

Odluku sutkinje Ardene Bajlo pozorno će čekati 107 radnika koji se nadaju skorom povratu strojeva, pokretanju proizvodnje te ulazak strateškog partnera koji bi u tvrtku unio živi kapital, isplatio pet zaostalih plaća te bio jamac nastavku poslovanja i očuvanja radnog mjesta. Ako Ardena Bajlo pokrene stečaj, oni izlaze iz posla, a Adriu u stečaju vodit će stečajni upravitelj kojeg sud odredi.

– U slučaju otvaranja mi nismo zainteresirani za ovu igru. Ako je predstavnik sindikata koji predstavlja 12 radnika, veći i jači od potpisa 107 radnika koji su protiv stečaja, onda to ide na dušu tog Ivice Blaževića, njegovog sindikata i Trgovačkog suda. Mi smo po predstečajnoj nagodbi bili spremni prihvatiti sve uvjete koji su tamo predviđeni. Strateški partner je imao ozbiljnu namjeru da u ovom stanju podmiri sve obaveze Adrie, kao i obaveze prema radnicima. Uvjet je bio da se poštuje predstečajna nagodba, ali nju nisu poštovali oni koji su je potpisali. Potpisalo ju je Ministarstvo financija. Kada je strateški partner trebao ući u cijelu priču, oni su blokirali firmu s nepostojećim potraživanjima. Strateški partner je bio spreman ući s do 10 milijuna eura, da stabilizira firmu, pokrene proizvodnju, pokrije obaveze i da Adriu vrati na tržište u onom obliku kako je to nekad bilo, zaključio je savjetnik Farmala Marko Lukić.