Na Sveučilištu u Zadru održana je završna konferencija projekta „Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu”. Projekt u kojemu su sudjelovali Sveučilište u Zadru, Agronomski fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, obuhvatio je istraživanja ispravnih agrotehničkih mjera za stare i nove sorte pšenice i ječma te hibride kukuruza kako bi se utvrdili optimalni omjeri između zrna i biomase kao i prisutnost mikotoksina. Iskorištavanjem ostataka, potencijalni otpad postaje sirovina i time se zatvara proces kružnog biogospodarstva. Nova znanja će se transferirati dionicima ranjivih sektora i podići svijest šire javnosti o mogućnostima ublažavanja negativnih utjecaja klimatskih promjena.
Zadovoljstvo ostvarenim ciljevima izrazila je rektorica Sveučilišta u Zadru i suradnica u projektu prof. dr. sc. Dijana Vican, ističući kako je uključenje pedagoga u ovaj projekt pokazalo smislenost interdisciplinarnosti koju razvijeni svijet permanentno prakticira, s dubokom sviješću da je ekološka kriza prijetnja čovječanstvu i da su odnosi čovjeka i prirode poprilično poremećeni.
– Spojilo nas je uvjerenje da se klimatske promjene ne odnose na visoke svjetske politike i globalna tržišta, nego se reflektiraju na vrijednosne sustave svih društava i država, na činjenicu da smo svi dio ekološkog sustava čija je ravnoteža poljuljana, a time je prijetnja najvećoj vrijednosti vrijednosti zdravlja, time i radnoj učinkovitosti, gospodarskom napretku i drugim segmentima ljudskog življenja. Višedimenzionalan pristup problematici proizvodnje hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom gospodarstvu donosi rezultate koji se mogu trebaju disperzirati na široke krugove naše populacije. Projektni ciljevi ovog promijenjenog istraživanja temeljenog na tri zrna pšenici, ječmu i kukuruzu, o kojima ovisi prehrana ljudi i životinja, te korisnost od proizvodnje biomase za potrebe industrije i energije i zaštite okoliša, rezultira potrebom mijenjanja loših praksi, odnosno promjena ljudskog ponašanja, istaknula je rektorica Vican.
Antropocen postaje novo multidisciplinarno i interdisciplinarno odgojno-obrazovno područje kojemu je cilj sve ljude osnaživati, motivirati na učenje osposobljavati ih za promijenjeno ponašanje prema prirodi.
– Gotovo 70% ispitanika u svijetu iskazuje zabrinutost o posljedicama klimatskih promjena (osobito prirodnim katastrofama) i gubitku bioraznolikosti, te gube nadu u rješavanje problema; 80% ispitanika je zabrinuto za pitku vodu, a svako drugog ispitanika brine nedostatak zdrave i kvalitetne hrane. Spasonosno rješenje najveći broj ispitanika vidi u obrazovanju. Stvaranje kulture odgovornosti prema okolišu i životnom okruženju potrebno je širiti kod svih profesija društvenog i humanističkog područja, rješavati probleme interdisciplinarno i multidisciplinarno. Zemlja smo koja ima šanse održati prirodu i vodu zdravom, pa bismo ekološki održivo društvo trebali pridodati našem srčanom domoljublju, zaključila je rektorica Vican.
Voditeljica projekta prof. dr. sc. Tajana Krička istaknula je kako je ispunjeno svih osam ciljeva postavljenih pred projekt.
– Klimatske promjene utječu na cijeli svijet, a na našu mikrolokaciju još više. Temperatura je prosječno na našem području porasla 1,21 stupanj, od toga najviše u razdoblju razvitka kukuruza, tako da je ona postala najosjetljivija kultura. Ako znamo da je 60 posto ratarske proizvodnje kukuruz, da on zajedno s pšenicom i ječmom čini 95 posto proizvodnje, jasno je da cijelom ratarstvu prijeti slom ako nešto poduzmemo, rekla je Krička.
Odnos proizvedenog zrna i biomase je 1:1, što znači da postoji veliki potencijal da se iskoristi ono što inače ide u otpad. Istraživanjem se između ostalog nastojalo definirati gdje ratari mogu ostvariti dobit a da se ne radi samo o zrnu. U istraživanju su se obrađivali noviji i stariji hibridi kukuruza, pšenice i ječma, u laboratoriju se analizirala kvaliteta zrna, biomase, ispitivala fizikalna i kemijska svojstva tla te mikotoksine. Iz biomase su se izvlačili etanol, vlakna , peleti, tako da iza nje nije ostalo otpada.
Izv. prof. dr. sc. Nikola Bilandžija s Agronomskog fakulteta i prof. dr. sc. Sandra Bischof s Tekstilno-tehnološkog fakulteta predstavili su rezultate pojedinih projektnih zadataka, dok je prof. dr. sc. Slaven Zjalić analizirao prisustvo najštetnijih mokotoksina, odnosno aflatoksina, okratoksina A i toksina roda Fusarium. Mikroflore izolirana s klipova kukuruza nakon branja pokazala je prisutnost aflatoksinogenih i okratoksigenih gljivica roda Aspergillus, ali koncentracija je bila ispod limita detekcije sustava, odnosno zakonskih normi.
– Kako bi se prevenirala pojava štetnih toksina, potrebno je između ostaloga odabrati otporne slojeve, izraditi modele za prevenciju, planirati berbu i rotirati kulture. Također treba prevenirati kontaminaciju tijekom skladištenja, rekao je Zjalić.
