Mr. sc. Marija Obad, sveučilišni profesor u miru Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, gostuje na susretu “Večer u knjižari” u knjižari Verbum u Zadru u srijedu 27. svibnja s početkom u 20,30 sati.
U četrdeset godina svoga rada, Obad je u odgojno – obrazovnom procesu ispratila deset generacija, a od svojih se studenata oprostila upravo ovih dana izlaganjem o temi “Učiteljski poziv u svjetlu duhovnosti”.
Na susretu koji moderira Ines Grbić, Obad će govoriti o bogatom stručnom radu u sferi učiteljstva, razredne nastave i predškolskog odgoja. U vremenu velikih preispitivanja uloge učitelja i odgoja, Obad će reći i što smatra razlogom pada ugleda i autoriteta učiteljske struke. Predstavit će svoj veliki humanitarni rad u kojem se požrtvovno isticala i u Domovinskom ratu. U želji da kvalitetno ostvari i svoje majčinstvo te beskompromisno prianja uz moralne vrednote, nije se aktivnije politički angažirala, a imala je za to mogućnost i na široj državnoj razini. Kako je živjeti u obitelji oba supružnika povjesničara (prof. Obad je supruga istaknutog povjesničara prof. dr. Stijepe Obada), kako su jedno drugo pratili i kao angažirani društveni radnici zajedno rasli, i u vrijeme teških dana Hrvatskog proljeća, otkriva prof. Obad na susretu kojeg će obogatiti svojim stavovima o identitetu, zavičaju i drugim aktualnostima, kao uspješno ostvarena majka, vjernica i znanstvenica.
Obad je rođena 1. siječnja 1947. g. u Metkoviću. Godine 1965. maturira društveni smjer u zadarskoj gimnaziji i te godine upisuje studij povijesti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zadru. Diplomirala je 1970. g. Kao profesor povijesti predavala je u Medicinskoj, Glazbenoj i Tekstilnoj školi u Zadru. Godine 1980. izabrana je za asistenta na Odsjeku za razrednu nastavu Filozofskog fakulteta u Zadru, kasnije Stručnom odjelu za učitelje Sveučilišta u Zadru, gdje je predavala kolegije Osnove prirode i društva, Metodika nastave prirode i društva te Zavičajna povijest. Godine 1982. upisala je poslijediplomski studij “Pomoćne povijesne znanosti”, a 1985. g. magistrirala je s temom “Povijest školstva u Zadru za Mletačke uprave u svjetlu arhivske građe”. God. 1999. obranila je habilitacijski rad “Zavičajne vrijednosti kao poticaj cjelovitom razvoju učenika mlađe dobi”.
U nekoliko navrata bila je predstojnica Odsjeka za razrednu nastavu i predškolski odgoj (do odvajanja ta dva odsjeka), potom predstojnica Odsjeka za razrednu nastavu. God. 1992. aktivno pridonosi i organizira da dvogodišnji studij razredne nastave preraste u četverogodišnji, organizira doškolovanje za učitelje, izvanredni studij za odgojitelje i stručne ispite za učitelje, što je bilo važno za Zadar u ratnim godinama. Velika je i istaknuta njena uloga u vrijeme odvajanja (1997.-1998.) četverogodišnjeg studija za učitelje i dvogodišnjeg studija za odgojitelje predškolske djece od Filozofskog fakulteta. Ministarstvo znanosti, tehnologije i športa RH imenovalo ju je predsjednicom Povjerenstva za ustroj Visoke učiteljske škole. Od 1999. g. bila je prodekanica za nastavu na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru. Sudjelovala je na brojnim znanstveno-stručnim skupovima, seminarima za učitelje i međunarodnim kolokvijima. Bila je članica brojnih strukovnih udruženja i povjerenstava za stručne ispite učitelja i stručne ispite profesora povijesti. Objavila je pedesetak preglednih i stručnih radova.
