ZADAR – Gradska organizacija Zadar stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) je u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Hrvatske organizirala okrugli stol na temu „Suzbijanje siromaštva”. Koje su kategorije stanovništva najugroženije siromaštvom i što napraviti da bude što manje siromašnih, dvije su centralne teme koje su se problematizirale na okruglom stolu.
Moderatorica događanja bila je voditeljica gradskog programskog foruma ljudskih prava i pravde, potpredsjednica GO Zadar ORaH-a Helena Mikulandra, izlagali su voditeljica regionalnog programskog foruma ljudskih prava i pravde dalmatinske regionalne organizacije i članica predsjedništva ORaH-a, Natalija Rajčić te predsjednik GO Zadar ORaH-a Ivan Guina, Neda Grbin, odgajateljica u jednom od zadarskih vrtića, a okruglom stolu je nazočio i Denis Smajo iz Udruge Franak koji je pohvalio ORaH-ovo rješenje za kredite u francima te se u ime Udruge zahvalio na podršci.
Predstavnici Udruge Blokirani nisu bili u mogućnosti sudjelovali, ali su poslali svoje pisano očitovanje u kojem naglašavaju da se događa da osoba uopće nije upoznata s tim da joj prijeti blokada, da nije u skladu s europskom praksom blokirati račune bez sudskog procesa te da je u Hrvatskoj svakoj četvrtoj zaposlenoj osobi račun blokiran.
Na okruglom stolu se također predstavila i ORaH-ova Politika za mlade nakon čega je Mikulandra ukazala na neusklađenost hrvatskog obrazovnog sustava sa Sistematizacijom radnih mjesta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pa se događa da određena zanimanja za koja se mladi danas školuju zapravo uopće ne postoje na HZZ te se ne mogu zaposliti u struci.
Grbin je govorila o socioekonomskom stanju djece te naglasila potrebu za obrazovanjem mladih roditelja o odgoju djece. Također je istakla pozitivan program „male škole” koja radi u popodnevnim satima kojom su obuhvaćena djeca predškolske dobi koja nisu u jutarnjim programima, mahom roditelja slabijeg socioekonomskog stanja gdje se razlike itekako osjete.
U cilju suzbijanja siromaštva, u ORaH-u drže da bi trebalo djelovati na više razina, a jedna od mogućnosti su zamjenski prihodi kao instrument suzbijanja siromaštva. Rajčić je dodala kako zamjenski prihodi (naknade kojima se zamijenjuju prihodi pojedinca koji se mogu steći radom) ne smiju biti manji od nacionalnog praga siromaštva.
Neki od koraka koje ORaH predlaže su: osmisliti realnu i financijsku održivu strategiju borbe protiv siromaštva uz koordinaciju Ministarstava gospodarstva, turizma, kulture, socijalne politike, rada, obrta i poduzetništva kao i poljoprivrede; porezne reforme prema postupnom ukidanju poreza na dohodak (porezno rasterećenje rada) te porezno opterećenje imovine i kapitala, uvođenje minimalne plaće izjednačene s iznosom mjesečne košarice, edukacija građanstva o upravljanju kućnim budžetom putem medija, poticanje građana na volontiranje, inovativni pristup socijalno isključenim skupinama stanovništva, povećanje broja vrtića i škola za cjelodnevni boravak, promocija cjeloživotnog učenja, poboljšanje u dostupnosti zdravstvene zaštite, osnivanje većeg broja socijalnih samoposluga, poticanje socijalnog/društvenog poduzetništva (udruge, zadruge, zaklade,…), kontinuirana edukacija i valorizacija rada djelatnika socijalne skrbi (pedagoga, psihologa te pravnih službi), kontinuirano praćenje uspješnosti provedenih programa i kontrola sredstava financiranja, poticanje trgovina s rabljenom robom te ukidanje PDV-a na donacije, posebice na doniranu hranu.
