Kako izgleda savršen životopis, koje elemente treba sadržavati i kako treba biti strukturiran, istražio je MojPosao na više od 120 stručnjaka s područja upravljanja ljudskim resursima te na više od 300 tražitelja posla.
Kao ključan element dobrog životopisa i poslodavci (91%) i tražitelji posla (90%) navode poznavanje pravopisa i gramatike.
Posjedovanje traženog iskustva kao važno ili čak jako važno ocjenjuje 86% poslodavaca i jednako toliko (86%) tražitelja posla. Uredno formatiranje životopisa je na visokom trećem mjestu za 86% poslodavaca i 88% tražitelja posla.
Kao najmanje važan element dobrog životopisa, poslodavci (20%) i tražitelji posla (20%) navode posjedovanje volonterskog iskustva.
Najveća razlika u percepciji poslodavaca i posloprimaca primjećuje se prilikom navođenja vještina koje nisu ključne za natječaj; dok 59% posloprimaca smatra kako je i takve vještine nužno navesti u životopisu, to smatra važnim svega 20% poslodavaca.
Hrvatski poslodavci pregledu životopisa posvete manje od 2 minute
Više od polovice ispitanih poslodavaca (53%) inicijalnom pregledu životopisa posveti manje od dvije minute. Trećina poslodavaca (33%) skeniranju životopisa posveti i do 5 minuta, dok svega njih 15% utroši i više od 5 minuta.
Najveće greške koje kandidati u životopisu mogu napraviti su izostavljanje podataka poput kontakta ili radnog iskustva, čak 76% poslodavaca navedene greške smatra nedopustivima. U nedopustive greške spadaju i pravopisne te gramatičke neispravnosti (74%), kao i prikrivanje perioda nezaposlenosti (34%). Poslodavci u životopisu najmanje zamjeraju navođenje informacija nepravilnim redoslijedom (24%).
Kada je u pitanju najveća pogreška prilikom samog procesa prijave na posao, poslodavce najviše smeta životopis naslovljen na drugu tvrtku ili radnu poziciju (48%).
Trećina poslodavaca (34%) smatra da je najveći propust slanje prijave koja ne udovoljava uvjetima navedenim u oglasu, dok ih 16% najvećim propustom smatra izostavljanje traženih dokumenata.
Što se tiče izgleda životopisa, više od polovice poslodavaca (57%) smatra da format životopisa treba biti primjeren poziciji za koju se tražitelj posla prijavljuje. Primjerice, ukoliko se kandidat prijavljuje na natječaj za administrativni posao, životopis bi trebao biti uredno formatiran te pratiti standardnu formu. S druge strane, kreativnija zanimanja podrazumijevaju i manje formalne životopise.
Četvrtina poslodavaca (25%) preferira standardnu formu životopisa, neovisno o poziciji na koju se kandidat prijavljuje, dok ih 14% nema preferencije. Svega 3% poslodavca voljelo bi primiti životopis u obliku video materijala, prezentacija ili u web formi.
Među tražiteljima posla česta je dilema prilaganje fotografije u životopisu. Čak 43% ispitanih poslodavaca navodi da fotografija nije poželjna, dok ih 57% želi zaprimiti životopis u kojem se nalazi i fotografija kandidata (36% ih naglašava da fotografija u životopisu mora biti profesionalna, kao za službene dokumente).
Gotovo polovica poslodavaca (48%) navodi da im je molba za posao važna, dok ih 14% ovaj dokument smatra izuzetno važnim. Četvrtina poslodavaca (25%) nema mišljenje o važnosti molbe, dok ih 9% navodi da im je molba nevažna. Molba je potpuno nevažan dokument za svega 4% poslodavaca.
Ispitanici navode da dobra molba mora sadržavati informacije kojih nema u životopisu, a prvenstveno se odnosi na motivaciju kandidata da se prijave za određeno radno mjesto i određenu tvrtku:
„Kandidat treba privući pažnju nečim zanimljivim te zračiti energijom čak i ako ne zadovoljava sve kriterije”, smatra jedan od ispitanih poslodavaca, a drugi dodaje kako je idealna molba kratki sadržaj koji nema veze s ponavljanjem iz životopisa (jer ga već imam na stolu), već govori o onome što nije navedeno u životopisu-ukratko o kandidatu, zašto mi kao poslodavac, što kandidat nudi, što želi.
Većina poslodavaca provjerava kandidate na društvenim mrežama
Više od polovice poslodavaca (53%) pozvalo bi kandidata u idući krug selekcije iako ne udovoljava svim uvjetima natječaja. Trećina poslodavaca (34%) navodi da bi zanemarili nedostatak traženih kvalifikacija ukoliko ih kandidat osvoji nečim drugim kao što su motivacija, želja i spremnost na učenje ili ukoliko posjeduje specifično radno iskustvo.
Tek 12% poslodavaca priznaje da bi dalo šansu kandidatu koji ne zadovoljava tražene uvjete samo u slučaju da nemaju dovoljan broj prijavljenih, dok ih 3% izričito odbija kandidate koji ne udovoljavaju svim uvjetima natječaja.
Većina poslodavca (79%) pretražuje kandidate na društvenim mrežama, najčešće na LinkedInu (73%) i Facebooku (42%). Od neprimjerenog sadržaja na kojeg su poslodavci naišli na društvenim mrežama kandidata izdvajamo: golišave fotografije, čudne sklonosti, nasilne slike, rasizam i diskriminacija te ogovaranje trenutnog poslodavca.
S druge strane, petina poslodavaca (21%) ne traži dodatne podatke o kandidatima putem društvenih mreža.
Ispitanicima najviše nedostaje radno iskustvo za željeni posao
Istraživanje pokazuje da se svega 9% ispitanih tražitelja posla prijavljuje na oglase za koje ne posjeduju sve tražene kvalifikacije. Većina tražitelja posla (77%) se prijavljuje ako zadovoljava većinu uvjeta, dok ih se 14% prijavljuje samo ako imaju sve tražene kvalifikacije.
Najviše ispitanika (36%) smatra da je manjak radnog iskustva najveći nedostatak zašto nisu dobili željeni posao. Da je problem u životnoj dobi smatra 23% tražitelja posla, dok ih petina (20%) smatra da nedostatak čini njihovo obrazovanje. Svega 13% tvrdi da nema nedostatka za dobivanje željenog posla, dok ih 8% smatra da su prekvalificirani.
Više od polovice tražitelja posla (54%) smatra da poslodavci pregledavaju profile kandidata na društvenim mrežama, 30% ih ne zna, a 12% tražitelja posla smatra da provjeravaju samo poslovne profile, npr. LinkedIn.
Iako su poslodavci u istraživanju istaknuli nezgodan sadržaj na profilima kandidata, čak 90% tražitelja posla tvrdi da paze što objavljuju na društvenim mrežama, dok ih 10% priznaje da se time ne zamaraju.
