ZADAR – Zadar za 10 godina u turističkom smislu neće biti puno drugačiji u odnosu na današnje stanje. Ne treba od Zadra napraviti Dubai. Mi smo destinacija čiji je identitet sasvim lijep: imamo sunce more, kulturu. Na nama je da razvijemo kvalitetnu ponudu. Daj bože da nam se dogode još jedne Morske orgulje u smislu atrakcije. Trebamo zadržati gostoljubljivost, raditi na boljoj komunikaciji, biti dosljedni u mediteranskom stilu življenja kojeg su željni naši gosti. Ne trebamo se opterećivati brojem noćenja na uštrb kvalitete, višeznačan je odgovor doc. dr. Božene Krce Miočić na upit kakav se razvoj predviđa Strategijom turističkog razvoja Zadra 2016-2026.
Taj je dokument na više od 200 stranica izrađen na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti. Voditeljica tima dr. Krce Miočić predstavila nam je taj opsežni dokument koji obuhvaća analizu, veliko istraživanje na 3000 turista i građana Zadar, te predviđenja i preporuku onima koji će provoditi Strategiju.
– Turisti su primijetili gužvu na Poluotoku. To je problem, kojeg su svjesni i naši građani. Širenje sadržaja prema rubovima Poluotoka i drugim turističkim zonama je moguće rješenje, ističe autorica Strategije.
U njoj su izrađivači sa zadarskog sveučilišta dali preporuke kako ne treba ići na veliku izgradnju, osobito u centru grada, već iskoristi postojeće objekte kao što su Maraska, bivši hotel Zagreb, a onda onaj potez od Foše prema Kolovarama. Nismo za širenje hostelskog smještaja, ali trebamo novih hotelskih kreveta, osobiti za goste koji stižu charter avionima, ističe dr. Krce Miočić.
Ona dodaje k tome potencijal kojeg imaju mali privatni iznajmljivači. One koji imaju pet, šest apartmana treba potaknuti da se pretvore u male boutique hotele (obiteljske). Sada bi, prema riječima dr. Krce Miočić, iz te njihove vizije napraviti sustav unaprjeđenja privatnog smještaja.
Izrađivači Strategije nisu predvidjeli veliki rast, turistički boom, a radit će na istraživanju održivost zadarske destinacije.
Zadar se ne može definirati kao destinacija masovnog turizma, a u idućem desetljeću treba razvijati više oblika turizma.
– Izabrali smo kongresni turizam, ali da on bude u Gradu. Ne trebamo se odreći sunca i mora, jer ovo je idealna klima. Za kulturni turizam predložili smo x novih ruta, poput rute zlatara, srednjovjekovne… predvidjeli smo sportski turizam koji je vezan za male morske sportove: jedrenje, ribolov, plivanje.
Strategija je puna zanimljivih podataka iz kojih je važno zaključiti kako se Zadrani moraju naučiti da žive u turističkoj destinaciji.
– Da svi živimo taj turizam i da nam ne smeta. Iznenadilo nas je porast kulturnog turizma u posljednje tri godine. Kao i to što su gosti iz Francuske najviše nezadovoljni boravkom u Zadru a da nisu naveli razloge. Francuzi, koji su sudjelovali u našoj anketi, uglavnom se ne bi više vraćali, ističe dr, Krce Miočić i dodaje kako se avionski gosti, osobito oni koji koriste Ryanair, uglavnom ne vraćaju na istu destinaciju.
Općenito su turisti jako zadovoljni zadarskom destinacijom. Njima nedostaju sadržaji na plažama i putokazi, odnosno označavanje kupališta i drugih komunalnih sadržaja.
Morske orgulje, Pozdrav suncu, sunce i more prve su asocijacije najvećem dijelu zadarskih gostiju. Zbog čega su točno došli u Zadar, to se ne može točno ustvrditi, jer se motivi uglavnom preklapaju, jedna je od analiza iz Strategije na koju nam je ukazala voditeljica tima sa zadarskog sveučilišta.
– Upitnik za turiste rađen je na osam jezika. Nije bilo lako privoljeti turiste da po vrućini ispunjavaju upitnik na šest stranica. Nekad smo ih morali podmiti s lavandom ili nekim drugim suvenirom, otkrila nam je dr. Božana Krce Miočić.
Strategija je objavljena na stranici TZ Grada iz koje su, po informaciji koju dobili iz ureda, odustali od javnog predstavljanja. Hoće li ta kao i druge Strategije turističkog razvoja, ostati mrtvo slovo na papiru, bit će jedna od tema konferencije Destinacijskog foruma u Arsenalu.
